Nauka

Naučnici uspjeli da obnove rad organa svinje sat vremena nakon smrti

Naučnici uspjeli da obnove rad organa svinje sat vremena nakon smrti
Foto: Unsplash/Diego San | Naučnici uspjeli da obnove rad organa svinje sat vremena nakon smrti
N.N.

Najnovije istraživanje pokazuje da je moguće obnoviti cirkulaciju i funkciju ćelija sat vremena nakon smrti. Evo o čemu se radi.

Istraživači su razvili sistem koji su nazvali OrganEks koji omogućava da kiseonik ponovo procirkuliše kroz tijelo mrtve životinje i na taj način očuvaju ćelije i neke organe i poslije srčanog zastoja.

"Ćelije su funkcionisale satima nakon što je trebalo da prestanu da rade", kaže prof. dr Nenad Šestan, neurolog i profesor komparativne medicine, genetike i psihijatrije na Univerzitetu Jejl, koji je rukovodio studijom.

"Ovo nam govori da se odumiranje ćelija može zaustaviti, a njihova funkcionalnost je obnovljena u više vitalnih organa. Čak i jedan sat nakon smrti", naveo je Šestan.

Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Nature.

Sistem OrganEks upumpava tečnost zvanu perfuzat, pomiješanu sa krvlju, kroz krvne sudove mrtvih svinja. Perfuzat sadrži sintetički oblik proteina hemoglobina i nekoliko drugih jedinjenja i molekula koji pomažu u zaštiti ćelija i sprečavanju stvaranja krvnih ugrušaka.

Šest sati nakon tretmana OrganEksom, tim je otkrio da su određene ključne ćelijske funkcije bile aktivne u mnogim dijelovima tijela svinja - uključujući srce, jetru i bubrege, i da su neke funkcije organa obnovljene.

Ovi rezultati se nadovezuju na istraživanje koje je isti tim objavio 2019. godine u kome je korišćen sličan eksperimentalni sistem pod nazivom BrejnEks koji je isporučivao vještačku krv u mozgove svinja, sprečavajući degradaciju važnih neuronskih funkcija.

Kako bi se istraživanje moglo primijeniti na ljude?

Iako je istraživanje još uvijek eksperimentalno i u izuzetno ranoj fazi, istraživači su rekli da se nadaju da bi se njihov rad na svinjama na kraju mogao primijeniti na ljude, prvenstveno u smislu razvoja načina da se produži vremenski okvir za transplantaciju. Trenutno snabdijevanje organima je izuzetno ograničeno, sa milionima ljudi širom svijeta koji čekaju na transplantaciju.

"Mislim da tehnologija pruža ogromne mogućnosti kako bismo povećali našu sposobnost da očuvamo organe nakon što budu uklonjeni od donora", navodi koautor studije, prof. Stiven Letam, direktor Interdisciplinarnog centra za bioetiku Univerziteta Jejl.

"Možete uzeti organ od preminulog donora i spojiti ga na perfuzionu tehnologiju, a zatim ćemo možda moći da ga transportujemo na velike udaljenosti tokom dužeg vremenskog perioda kako bi stigao do primaoca kome je potreban", objašnjava Letam.

 

Istraživači su jasno stavili do znanja da njihova istraživanja ne znače da u bilo kom smislu vraćaju svinje u život, kao i da će biti potrebno više posla da se shvati da li su organi upotrebljivi za transplantaciju.

"Ne možemo reći da je ova studija pokazala da je bilo koji od tretiranih organa ovih svinja, spreman za transplantaciju u drugu životinju, ne znamo da li svi funkcionišu. Ono što smo mi posmatrali je prije svega ćelijski i metabolički nivo funkcionisanja", objasnio je Letam.

"I nismo ni blizu toga da možemo da kažemo: 'O, moj Bože, vratili smo život ne samo ovoj svinji, već bilo kom od pojedinačnih organa'. To još uvijek ne možemo da kažemo. Još je prerano".

Velika mogućnost primjene

Istraživanje ima potencijal da dovede do novih strategija liječenja ljudi koji imaju srčani ili moždani udar, smatra dr Robert J. Port sa Univerzitetskog medicinskog centra Groningen u Holandiji.

"Moglo bi se zamisliti da bi sistem OrganEks, ili njegove komponente, mogao da se koristi za liječenje ljudi u hitnim slučajevima. Treba napomenuti, međutim, da će prvo biti potrebno više istraživanja kako bi se potvrdila bezbjednost komponenti sistema u specifičnim kliničkim situacijama", napominje prof. Porte, koji nije bio uključen u istraživanje.

Međutim, prof. Letam naglašava da je takva mogućnost "prilično daleko".

"Ova ideja o povezivanju osobe koja je pretrpjela ishemijski šok, znate, nekoga ko se utopio ili je imao srčani udar, mislim da je prilično daleko. Ono na šta bi mogli sa sigurnošću da računamo je moguća kratkoročna upotreba kako bi se sačuvali organi za transplantaciju".

Ovo istraživanje je takođe, pomoglo naučnicima da bolje razumiju sam proces smrti - nešto što je relativno nedovoljno proučavano, naglašava profesor Šestan.

"Ono što smo pokazali... je da se masovno odumiranje i prestanak funkcije ćelija ne dešava tako brzo da se ne može spriječiti, ili eventualno ispraviti", ističe Šestan.

(Nacionalna geografija)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije