STOKHOLM – Ljudi iz ledenog doba nisu nasumično lovili mamute.
Novo istraživanje pokazalo je da su praistorijski lovci ciljano birali ženke vunastih mamuta, što baca novo svjetlo na njihove lovačke strategije i način života prije više desetina hiljada godina. Rezultati istraživanja objavljeni su u uglednom naučnom časopisu Current Biology.
Naučnici su analizirali drevni DNK iz ostataka 521 vunastog mamuta pronađenog na 27 arheoloških i paleontoloških lokaliteta širom Evrope, Azije i Sjeverne Amerike. Posebna pažnja posvećena je nalazištima na kojima postoje jasni tragovi ljudske aktivnosti, poput kamenog oruđa i kostiju sa tragovima rasijecanja.
Analiza je pokazala da su na lokalitetima povezanim s ljudima čak oko 70 odsto ostataka pripadali ženkama, dok je na prirodnim nalazištima odnos mužjaka i ženki bio gotovo podjednak. To upućuje na zaključak da su lovci svjesno birali ženke kao plijen, a ne da su ih ubijali slučajno.
Zašto baš ženke?
Naučnici smatraju da postoji više mogućih objašnjenja.
Prema riječima istraživača Davida Díeza del Molina iz Centra za paleogenetiku u Švedskoj, ženke su živjele u krdima zajedno s mladuncima, za razliku od odraslih mužjaka koji su uglavnom vodili samotnjački život. Zbog toga su bile predvidljivije i vjerovatno lakša meta za organizovane lovačke grupe. Tu su prednost ljudi mogli dodatno iskoristiti tjerajući životinje prema močvarama ili drugim prirodnim preprekama gdje su ih lakše savladavali kopljima.
Osim toga, lov na ženke u krdu mogao je donijeti više mesa jednim lovom, a istovremeno smanjiti rizik koji je nosio sukob s odraslim mužjacima, koji su bili veći, snažniji i agresivniji.
Jedno od najvećih nalazišta u Poljskoj
Jedno od najvažnijih nalazišta obuhvaćenih istraživanjem nalazi se kod Krakova, na lokalitetu Kraków Spadzista, starom između 25.000 i 30.000 godina.
Na tom mjestu pronađeni su ostaci više od stotinu mamuta, zajedno sa kamenim alatkama i brojnim tragovima obrade kostiju, što predstavlja jedan od najuvjerljivijih dokaza da su ljudi sistematski lovili ove divovske životinje.
Nova saznanja o ljudima ledenog doba
Istraživači ističu da ovo otkriće pokazuje kako su ljudi ledenog doba mnogo bolje poznavali ponašanje velikih životinja nego što se ranije pretpostavljalo.
Umjesto nasumičnog lova, koristili su planirane strategije i pažljivo birali plijen kako bi povećali šanse za uspjeh, što govori o razvijenim organizacionim sposobnostima tadašnjih zajednica.
Iako nova studija ne daje konačan odgovor na pitanje da li je upravo čovjek doveo do izumiranja mamuta, autori smatraju da njihovi rezultati potvrđuju da je ljudski uticaj na populacije ovih životinja bio mnogo veći nego što se ranije mislilo. O ulozi klimatskih promjena i lova u njihovom nestanku naučnici i dalje vode raspravu.