Britanski matematičar Alan Turing, koji je imao ključnu ulogu u dešifrovanju nacističkih kodova, u utorak je posthumno amnestiran više od 60 godina nakon što je osuđen za homoseksualnost.
Taj informatički pionir kojega su zvali "matematički Einstein" umro je 1954. u 41. godini zbog trovanja cijanidom, a teza o samoubistvu nikada nije službeno potvrđena.
Ranije je pristao na terapiju ženskim hormonima kako bi izbjegao odlazak u zatvor pošto je do 1967. u Velikoj Britaniji homoseksualnost bila zabranjena.
Za kratkoga života Alan Turing je postavio temelje modernog računarstva i odredio mjerila umjetne inteligencije. Osmislivši "Turingovu mašinu" kojim je po prvi puta ponudio formalnu definiciju algoritma ili "mehaničkog postupka", odigrao je ključnu ulogu u razvoju računarske nauke i modernog kompjutera te ga se općenito smatra ocem računarstva i umjetne inteligencije.
Alan Mathison Turing (1912.-1954.) najpoznatiji je po svojem doprinosu razbijanju njemačkih šifri stvaranjem "Turingove bombe", uređaja pomoću kojeg su razbijene poruke kodirane pomoću njemačke "Enigme", što je presudno uticalo na ishod Drugog svjetskog rata.
Alana Turinga je u utorak, 59 godina nakon smrti amnestirala kraljica Elizabeta II. na prijedlog ministra pravosuđa Chrisa Graylinga koji je istaknuo da se radi o "briljatnom matematičaru i vizionaru".
Posljednjih godina su se intenzivirale kampanje za rehabilitaciju Alana Turinga. Godine 2009. tadašnji premijer Gordon Brown mu se posthumno ispričao i priznao da je bio "grozno tretiran", a 2012. na stotu godišnjicu njegova rođenja jedanaest britanskih naučnika, među kojima Stephen Hawking, tražili su poništenje osude "najbriljantnijeg matematičara modernog doba".