Nauka

Psi na Velebitu namirisali ljudske ostatke stare tri milenijuma

Psi na Velebitu namirisali ljudske ostatke stare tri milenijuma
Foto: Facebook | Psi na Velebitu namirisali ljudske ostatke stare tri milenijuma

Posebno obučeni psi namirisali su na Velebitu ostatke ljudskog tijela pokopane prije tri hiljade godina, što je tim hrvatskih stručnjakinja otkrio i razvio kao novu arheološku metodu.

Voditeljka arheoloških istraživanja Vedrana Glavaš sa Sveučilišta u Zadru i bivša glavna instruktorka tragajućih pasa HGSS-a Andrea Pintar istražile su na padinama Velebita u blizini Karlobaga pretisorijske grobove i rezultate objavili u međunarodnom časopisu Journal of Archaeological Method and Theory, navodi Hina.

To je prvi put da je neko naučno obradio rad pasa kao biodetektora u arheologiji, razradio metodologiju i postavio referentne kriterije, kaže se u saopštenju književnice Rujane Jeger, koja je pokrenula on-line portal Pasji život.

Osim ljudi u istraživanju su učestvovali psi školovani za detekciju posmrtnih ostataka i tragajući psi: belgijske ovčarke Panda, Satve i Mali, te njemačka ovčarka Arven.

Na lokalitetu Drvišica od pet iskopanih grobova u četiri su pronađena iskopine koje su radio-karbonskom analizom i arheološkom raščlambom materijalnih kultura datirane od osmog do prvog vijeka prije Hrista.

Drvišica je gradina na srednjem Velebitu, kompleksno nalazište koje zahvaća više od 30 hektara primorske padine. U kulturnom smislu obuhvaća razdoblja od osmog vijeka prije Hrista do ranog modernog razdoblja. Uključuje praistorijsku gradinu s nekropolom, rimsko naselje, bizantsku utvrdu i srednjovjekovnu crkvu Sv. Vida.

Iskopine su pronađene tokom slijepe i dvostruko slijepe potrage, naglašava se. Pojam "slijepe potrage" znači istraživanje u kojem psi i rukovodioci ne znaju gdje je grob, a vođa arheološkog tima vjerovatno pretpostavlja gdje bi mogao biti.

"Dvostruko slijepa" potraga znači da grob nije vidljiv i da niko na tom mjestu ne zna je li ciljni miris prisutan ili nije. Psi su uvijek izvođeni slučajnim redoslijedom kako bi se spriječili učinci reda, kaže se u časopisu.

Istraživanje je pokazalo da su posebno obučeni tragajući psi sposobni otkriti vrlo male količine specifičnog mirisa ljudske razgradnje, kao i ukazati na znatno starije grobove nego što je prethodno pretpostavljeno.

Utvrdili smo da je tlo, a u ovom slučaju je to vapnenačka stijena, sačuvalo miris ljudskog raspadanja od osmog do prvog vijeka prije Hrista, kaže se u tekstu i naglašava važnost tragajućih pasa za pretraživanje arheoloških nalazišta.

Međutim, budući da psi slijede mirise a nisu "lokatori tijela", njihov rad treba analizirati s obzirom na geološku podlogu, tlo padine i druge činioce koji bi mogli uticati na položaj mirisa, napominju autorke u arheološkom časopisu.

Andrea Pintar završila je drugi stepen školovanja za instruktorku pasa za detekciju ljudskih ostataka na Vestern Karolina Universitetu, posvetila se korištenju pasa u traženju grobova i osnovala Centar za obuku pasa posebne namjene S-PAS. U časopisnom tekstu potpisana je kao vlasnica "Canine caffea", mjesta za savjetovanje i usluge iz Donje Stubice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije