Ko je ikada skinuo veliki broj kilograma zna da najteži dio često ne počinje prvog dana dijete. Počinje kasnije, kada vaga pokaže željeni broj, a tijelo kao da uporno pokušava da se vrati na staro.
Godinama se zna da nakon mršavljenja organizam može da reaguje promjenama apetita, hormona i potrošnje energije koje otežavaju održavanje nove tjelesne težine. Sada naučnici istražuju još jedan mogući dio slagalice.
Masne ćelije izgleda mogu da zadrže neku vrstu biološkog "sjećanja" na period gojaznosti čak i nakon značajnog gubitka kilograma.
To ne znači da tijelo bukvalno pamti prethodnu težinu niti da je ponovno gojenje neizbiježno. Riječ je o promjenama u načinu na koji geni u masnim ćelijama funkcionišu.
Šta su naučnici pronašli u masnim ćelijama?
Istraživači su proučavali masno tkivo ljudi koji su živjeli sa gojaznošću, uključujući osobe koje su značajno smršale nakon barijatrijske operacije.
Kada su njihove masne ćelije uporedili sa ćelijama ljudi koji nisu imali gojaznost, pronađene su razlike u aktivnosti određenih gena.
Posebno je zanimljivo što dio tih promjena nije nestao ni nakon velikog gubitka tjelesne težine.
Naučnici ovakvu pojavu opisuju kao epigenetsku memoriju.
Šta zapravo znači da ćelija "pamti"?
Ne mijenja se sam DNK zapis. Epigenetske promjene možemo pojednostavljeno zamisliti kao oznake i mehanizme koji utiču na to koji će geni biti aktivniji, a koji utišani.
Gojaznost može da ostavi takve tragove u masnom tkivu, a istraživanje sugeriše da neki od njih opstaju i nakon mršavljenja.
Sličan obrazac istraživači su pronašli i kod miševa.
Kada su životinje koje su prethodno bile gojazne ponovo dobile pristup hrani bogatoj mastima, brže su ponovo dobijale na težini od životinja koje ranije nisu bile gojazne.
To bi moglo da objasni dio čuvenog jo-jo efekta
Vraćanje kilograma nakon dijete dugo se pogrešno predstavljalo kao jednostavno pitanje discipline.
U stvarnosti, regulacija tjelesne težine mnogo je složenija.
Nakon mršavljenja mogu da se promjene hormoni koji učestvuju u regulisanju gladi i sitosti, organizam može da troši manje energije nego ranije, a sada se istražuje i mogućnost da samo masno tkivo zadržava trag prethodnog stanja.
Epigenetska memorija mogla bi da bude još jedan razlog zbog kojeg održavanje izgubljenih kilograma nekim ljudima predstavlja dugoročan izazov.
Ali naučnici još ne mogu da kažu koliki je njen stvarni doprinos vraćanju težine kod ljudi.
Studija ne znači da ćete se sigurno ponovo ugojiti
Ovo je najvažnije ograničenje istraživanja. Rezultati ne dokazuju da će osoba koja je nekada imala gojaznost neminovno vratiti izgubljene kilograme.
Studija je pokazala biološke promjene koje mogu biti jedan od mehanizama uključenih u ponovno dobijanje težine. Dio zaključaka o tome kako ta "memorija" utiče na brzo ponovno gojenje zasniva se i na eksperimentima na životinjama.
Potrebna su dalja istraživanja kako bi se utvrdilo koliko dugo epigenetske promjene opstaju kod ljudi, da li vremenom mogu da nestanu i mogu li se na njih ciljano uticati.
Mršavljenje i dalje donosi ogromne zdravstvene koristi
Otkriće da masne ćelije mogu da zadrže trag gojaznosti ne znači da gubitak viška kilograma nema smisla. Naprotiv.
Kod osoba sa viškom tjelesne težine, odgovarajući gubitak kilograma može da poboljša krvni pritisak, kontrolu šećera u krvi, masnoće u krvi i druge pokazatelje zdravlja.
Nova istraživanja samo dodatno pokazuju zašto gojaznost nije korisno posmatrati kao problem koji se završava onog trenutka kada vaga pokaže određeni broj.
Najteži dio često je održavanje težine
Zbog toga se savremeni pristup liječenju gojaznosti sve više pomjera sa ideje kratke dijete na dugoročnu brigu o tjelesnoj težini.
Ishrana koju je moguće održavati, redovna fizička aktivnost, dovoljno sna i stručna podrška kada je potrebna imaju mnogo više smisla od ekstremnih režima koji daju brz rezultat, ali ih je nemoguće nastaviti.
Za neke ljude dio liječenja mogu biti i lijekovi protiv gojaznosti ili barijatrijska hirurgija, uz procjenu ljekara.
Nova saznanja o "pamćenju" masnih ćelija možda će jednog dana otvoriti i sasvim nove mogućnosti liječenja.
Za sada donose jednu važnu poruku.
Kada se kilogrami poslije velikog mršavljenja uporno vraćaju, priča je mnogo složenija od nedostatka volje. Organizam se nakon gojaznosti ne vraća nužno istog trenutka u biološko stanje osobe koja nikada nije imala višak kilograma.
A naučnici tek počinju da otkrivaju koliko dugo tijelo može da čuva taj trag, prenosi Ona.rs.
Možda vas zanima i ovo:
Pravilo 3-3-3 osvaja internet: Jednostavan plan za mršavljenje i bolje navike