Okolina

Balkanu milijarde da smanji fosilne energente

Balkanu milijarde da smanji fosilne energente
Foto: N.N. | Balkanu milijarde da smanji fosilne energente

BRISEL, BANJALUKA - Program "Evropski zeleni dogovor", koji je objavila Evropska komisija, a u okviru kojeg će biti obezbijeđene desetine milijardi evra na godišnjem nivou kako bi evropski kontinent smanjio ovisnost o fosilnim energentima šansa je i za region zapadnog Balkana jer će biti omogućeno da se prijavi na programe u sklopu te inicijative.

Evropska komisija je nedavno organizovala online konsultacije o Zelenoj agendi za zapadni Balkan i EU strategiji za ekološku raznolikost 2030, na kojima je rečeno da zemlje regiona imaju vremena do septembra da se izjasne o ovom progamu i na koji način žele u njemu da učestvuju. Kako su saopštili, na evropskom nivou će samo za ovaj program biti obezbijeđeno oko 20 milijardi evra godišnje.

S tim u vezi, započele su konsultacije sa zemljama iz regiona i organizacijama koje se bave oblasti ekologije, a sa strane Evropske komisije u razgovorima su učestvovale Direkcija za proširenje i Direkcija za ekološka pitanja. Strategija bi trebalo da bude implementirana do 2030. godine.

Bosna i Hercegovina, Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija i Crna Gora su 2017. godine formirale Regionalno vijeće za zaštitu ekološke raznolikosti, a svaka od zemalja imenovala je člana u ovom regionalnom tijelu.

Martina Trogrlić, portparol Direkcije za evropske integracije, "Nezavisnim" je rekla da je ova strategija utvrđena kao prijedlog Evropske komisije, a da taj dokument po proceduri treba da odobre Savjet EU i Evropski parlament da bi postao validan.

"U strategiji se navodi da će EU podržati zapadni Balkan i države EU susjedstva u njihovim naporima da zaštite biološku raznolikost, a u 'Europskom zelenom dogovoru', skupu inicijativa Europske komisije za klimatsku neutralnost Europe do 2050. godine, predviđena je i Zelena agenda za zapadni Balkan", objasnila nam je ona.

Što se tiče detalja šta je BiH uradila u vezi s tim dokumentom, uputila nas je na Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. Pitanja smo im uputili još u prošli ponedjeljak, ali nam do zaključenja ovog broja nije stigao nikakav odgovor.

U Savjetu EU ističu da je ova strategija dio plana usvojenog 2010. godine da se do kraja ove godine usvoji sveobuhvatna strategija na koji način EU planira spriječiti urušavanje i uništavanje prirodnih staništa.

"U decembru 2019. godine Savjet je pozvao Komisiju da razvije ambicioznu, realističnu i koherentnu strategiju kao centralni element 'Evropskog zelenog dogovora'. Evropska komisija je predstavila svoj prijedlog EU strategije za ekološku raznolikost 2030. u maju 2020. godine", rečeno je "Nezavisnim" u toj instituciji.

Iako se radi o strategiji koja nije pobudila veliki interes u bh. javnosti, riječ je o programu koji će na mnogo različitih načina odrediti buduće odnose BiH i regiona prema EU, jer se radi o programima zelene energije, sprečavanju zagađenja zemlje i vode, recikliranju otpada, zaštiti prirodnih resursa i održavanju biološke raznolikosti.

Primjera radi, Program za poljoprivredu i hranu Ujedinjenih nacija je na svojoj internet stranici naglasio da će svake godine u realizaciju ovog programa biti uloženo 20 milijardi evra novca EU, privatnih partnera i drugih organizacija.

Program će, kako su napisali, sadržavati tri glavna dijela, od kojih se jedan odnosi na smanjenje zagađenja, primjera radi, kroz manje korištenje pesticida i sprečavanje uništavanja šumskih staništa.

Drugi dio se odnosi na obnavljanje oštećenih ekosistema, pošumljavanje i pročišćivanje voda i rijeka, a jedan od ciljeva je vraćanje barem deset odsto poljoprivrednih površina u prvobitno stanje prirodnih staništa u Evropi.

Treći dio se odnosi na legislativu i implementaciju kroz zakone i dokumente koji će, kako je istaknuto, biti pravno obavezivi za sve zemlje učesnice.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije