Okolina

Pratite nas na Google news

Hrvatski naučnici: Rastom temperature mora očekuje se pojava rebraša

Hrvatski naučnici: Rastom temperature mora očekuje se pojava rebraša
Foto: prirodahrvatske.com | Hrvatski naučnici: Sa porastom temperature mora očekuje se pojava rebraša
Srna

Hrvatski naučnici upozorili su da se sa porastom temperature mora može očekivati masovna pojava rebraša, životinja neobičnog izgleda nalik meduzama, štetnih za riblji fond i turizam.

Primitivni invazivni organizam poznatiji kao "morski orah" potiče sa sjeveroistočne obale SAD i iz Meksičkog zaliva.

Ova vrsta može nanijeti znatnu štetu ribarstvu, drastično smanjujući fond sitne plave ribe poput sardina i inćuna.

Iako nemaju užarene ćelije i bezopasni su za kupače, njihova prisutnost potencijalno ugrožava turizam budući da velika gustina organizama u vodi za kupanje nije prijatna.

"Dođe li krajem proljeća i početkom ljeta do rasta temperature u moru, može se očekivati masovna pojava rebraša u priobalju zapadne Istre", rekao je Paolo Paliaga sa Fakulteta prirodnih nauka u Puli.

Veliki broj ovih organizama prvi put je primijećen u hrvatskim vodama u julu 2016. godine, a od ljeta 2017. redovno se pojavljuju između maja i novembra u obalnom pojasu zapadne Istre, tršćanskog zaliva i na sjeverozapadnom Jadranu.

Velika prisutnost rebraša zabilježena je prošle godine u sjevernom dijelu Jadrana, a najvjerovatnije su stigli u balastnim vodama brodova.

Zbog poluzatvorenosti, slabe cirkulacije morskih struja i važnih pomorskih pravaca Jadransko more je izuzetno osjetljivo na zagađenje balastnim vodama, koje brodovima daje stabilnost tokom plovidbe, prenosi "Nova".

U istraživanju rebraša intenzivno sarađuju italijanski, slovenački i hrvatski naučnici, a značaj ovog pitanja prepoznali su i priobalni gradovi Rovinj, Poreč i Novigrad koji su finansijski počeli da pomažu istraživanja.

Najpoznatiji primjer uticaja rebraša zabilježen je osamdesetih godina prošlog vijeka u Crvenom moru gdje je došlo do kolapsa ribolova, a šteta je iznosila stotine miliona dolara. Sastav mora do danas se nije redukovao. Slične situacije su devedesetih godina zabilježene u Azovskom moru i u Kaspijskom jezeru.

Međunarodne studije pokazale su da se rebraš hrani zooplanktonom, larvama riba i školjkama i nema prirodnih neprijatelja.

Jedinka jajolikog oblika i prosječne dužine od sedam centimetara u stanju je za deset sati pojede sav zooplankton u koji se nalazi u litru mora.

Reproduktivni potencijal vrste izrazito je visok budući da je riječ o hermafroditima koji mogu oploditi sami sebe i svakoga dana osloboditi nekoliko hiljada oplođenih jajašca. Uz to ima veliku toleranciju na temperaturu i salinitet i u stanju je da bez većih poteškoća prezimi u sjevernom Jadranu.

Populacija vrhunac dostiže u septembru kada je sveprisutna u površinskim vodama sjevernog Jadrana, sjeverno i zapadno od rta Kamenjak, a broj se drastično smanjuje od kraja decembra do aprila zbog niske temperature i manje raspoloživosti hrane.

Osim direktnog uticaja na riblji fond, invazija rebraša doprinijela je znatnom smanjenju bioraznolikosti, te se narušava prirodna ravnoteža, upozoravaju naučnici.

U studijama učestvuju Centar za istraživanje mora u Rovinju Instituta "Ruđer Bošković", Fakultet prirodnih nauka Univerziteta "Jurja Dobrile" u Puli, Institut za okeanografiju i ribarstvo u Splitu i Univerzitet u Dubrovniku.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije