Čitavu deceniju je cilj od 1,5 stepeni Celzijusa služio kao zvijezda vodilja klimatskog djelovanja, granica koje su se države obavezale da će se pridržavati kako bi izbjegle najgora razaranja planete koja se zagrijeva.
Šta bi moglo pomoći u hlađenju planete?
- Drastično smanjenje emisija gasova staklene bašte
- Uklanjanje ugljenika iz atmosfere
- Sadnja drveća i obnova šuma
- Obnova močvara i prirodnih ekosistema
- Razvoj tehnologija za uklanjanje ugljenika
- Dugoročna primjena mjera tokom više decenija
Međutim, na ovogodišnjoj globalnoj klimatskoj konferenciji, prvoj otkako su Ujedinjene nacije objavile da će prag od 1,5 stepeni Celzijusa biti premašen, čini se da države nisu sigurne kako da prihvate tu vijest.
Svijet se već zagrijao za oko 1,4 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, a UN je u septembru proglasio da je prelazak granice od 1,5 stepeni Celzijusa, najambicioznijeg ciljanog praga Pariskog sporazuma, neposredan i neizbježan.
Ipak, u Turskoj, gdje su pregovori na konferenciji COP31 na polovini puta, neke države se grčevito drže tog cilja, posebno one na prvoj liniji klimatske krize.
Zašto će svijet premašiti granicu od 1,5 stepeni?
Predsjednik Palaua Surangel Vips Mlađi (Surangel Whipps Jr.), čijoj pacifičkoj ostrvskoj državi prijeti porast nivoa mora, rekao je da 1,5 stepeni Celzijusa nije "apstraktan cilj“.
"To je egzistencijalna prijetnja našoj hrani, našim ekonomijama i suverenitetu“, poručio je svjetskim liderima u Antaliji.
Neke zemlje žele da konačni dogovor na COP31 potvrdi kako 1,5 stepeni Celzijusa ostaje "ispravan cilj“, navodi se u sažetku pregovaračkih stavova koji je objavila Australija, koja predsjedava pregovorima.
Takođe se zagovara formulacija o povratku na 1,5 stepeni Celzijusa "što je prije moguće“ i o tome da se globalne temperature "još uvijek mogu“ sniziti nakon što se taj prag premaši.
Nezvanično, neki pregovarači su skeptični, ali nerado odustaju od cilja koji se smatra ključnim za podsticanje najbržeg mogućeg smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte koji zagrijevaju planetu.
Koje države žele odustati od klimatskog cilja?
Drugi, ipal vrebaju priliku da odbace cilj od 1,5 stepeni Celzijusa, reklo je za AFP nekoliko posmatrača klimatskih pregovora, koji se vode iza zatvorenih vrata.
To uključuje Arapsku grupu i Grupu istomišljenih zemalja u razvoju (LMDC), naveli su izvori iz dva pregovaračka bloka ekonomija u razvoju u kojima su i Saudijska Arabija i Indija.
Jedan visoki izaslanik zapadne zemlje upozorio je na "potencijalno nazadovanje“ u klimatskom djelovanju ako ti napori uspiju na COP31.
Jasper Inventor, šef delegacije Grinpisa (Greenpeace) u Antaliji, rekao je da se neke zemlje u razvoju plaše da bi "snažnije pozivanje“ na cilj od 1,5 stepeni moglo da znači veći pritisak na smanjenje emisija bez dodatne finansijske pomoći.
Među spiskom željenih pregovaračkih prioriteta objavljenim u četvrtak, neke države su takođe pozvale na odbacivanje "sive literature“, što je indirektna referenca koja se tumači kao mogući udarac na Program UN za životnu sredinu (UNEP).
UNEP je u septembru objavio prvu studiju te vrste o scenarijima "prekoračenja“, istražujući kako bi svijet mogao ponovo da spusti globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa do 2100. godine nakon što se taj prag probije.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš (Antonio Guterres), koji je svoju deceniju na funkciji proveo okupljajući države oko cilja od 1,5 stepeni, rekao je da svako prekoračenje mora biti "što manje i trajati što kraće“.
Može li se globalna temperatura ponovo sniziti?
Prema Pariskom sporazumu, gotovo 200 država pristalo je da zadrži zagrijavanje „znatno ispod“ dva stepena Celzijusa, uz istovremene napore da ga ograniče na 1,5 stepeni.
Međutim, kako su se naučni dokazi gomilali u godinama nakon sporazuma, niži prag postajao je sve hitniji.
Iznad 1,5 stepeni Celzijusa, upozoravaju naučnici, rizici globalnog zagrijevanja naglo rastu, od razornijih poplava i toplotnih talasa do nepovratnih promjena na planeti poput trajnog nestanka koralnih grebena.
Međutim, zamisao da se zagrijevanje može preokrenuti i vratiti na 1,5 stepeni Celzijusa neizvesna je, rekao je Pjer Fridlingštajn (Pierre Friedlingstein), klimatolog sa Univerziteta u Ekseteru i glavni autor referentne studije Global Carbon Budget.
Da bi se to postiglo, emisije moraju naglo da padnu, dok se ugljenik istovremeno mora uklanjati iz atmosfere prirodnim putem, poput sadnje drveća i obnove močvara, ili pomoću novih tehnologija.
"Masovno uvođenje ovih novih tehnologija“ bilo bi potrebno u ogromnim razmjerama tokom više decenija, rekao je Fridlingštajn za AFP.
"To nije nešto što bih nazvao utopijskim, ali je svakako izuzetno ambiciozno“, zaključio je, prenosi Index.hr.