Pančićeva omorika preživjela je milione godina, ali je danas suočena s ozbiljnim prijetnjama.
Zahvaljujući monografiji profesora Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Milana Mataruge, priča o ovom rijetkom drvetu mogla bi uskoro stići do univerzitetskih biblioteka širom svijeta.
Monografija "Pančićeva omorika", koja je nagrađena "Poveljom uspjeha" na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu, prevedena je na engleski jezik, a očekuje se njeno predstavljanje posredstvom jednog od vodećih međunarodnih izdavača, "Springer Nature".
"Sa njima očekujem da će naša omorika pokucati na vrata svih univerzitetskih biblioteka", rekao je Mataruga u razgovoru za Srnu.
Kako je drvo preživjelo milione godina, a danas mu prijeti nestanak?
Mataruga upozorava da činjenica da je Pančićeva omorika preživjela milione godina ne znači da je njen opstanak danas zagarantovan.
Neke prirodne populacije ove vrste veoma su male i izolovane, dok je njeno prirodno obnavljanje ograničeno.
Dodatnu opasnost predstavljaju klimatske promjene i šumski požari, zbog čega je, kako ističe, važno da se o ovoj vrsti govori ne samo na naučnim skupovima, već i u školama, medijima i široj javnosti.
"Ne možemo očekivati da društvo štiti ono čiju vrijednost ne poznaje", poručio je Mataruga.
On naglašava da Pančićeva omorika nije samo rijetka vrsta drveta, već i prirodna vrijednost koja nosi identitet ovog prostora.
"Postoji više miliona godina na evropskom kontinentu, ostala je samo kod nas i nosi identitet malog naroda i prostora, pokazujući koliko malo može biti globalno važno", rekao je Mataruga.
Istraživanja povezuju Banjaluku i Harvard
Istraživanja Pančićeve omorike otvorila su prostor i za međunarodnu naučnu saradnju, uključujući saradnju istraživača Šumarskog fakulteta u Banjaluci s naučnicima Univerziteta Harvard.
Mataruga ističe da priznanje na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu ima poseban profesionalni i lični značaj, ali ga doživljava i kao priznanje svim saradnicima koji godinama učestvuju u istraživanju i očuvanju ove vrste.
"Najveća vrijednost ovog priznanja za mene je u tome što je Pančićeva omorika dospjela u središte pažnje. Ako ova monografija doprinese većem razumijevanju njene vrijednosti i potrebe da je sačuvamo, smatraću da je ostvaren jedan od mojih najvažnijih ciljeva", istakao je Mataruga.
Monografija je predstavljena na štandu Republike Srpske na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu, a Mataruga je posebno zahvalio Predstavništvu Republike Srpske u Srbiji, koje je prepoznalo njenu vrijednost.
Prema njegovim riječima, ovo priznanje potvrđuje da i fakulteti s ograničenim finansijskim i istraživačkim resursima mogu stvarati publikacije koje prevazilaze lokalne i regionalne okvire.
Više od 20 godina rada na jednoj knjizi
Materijali za monografiju prikupljani su više od 20 godina, intenzivna istraživanja trajala su duže od decenije, dok je samo pisanje knjige trajalo godinu dana.
Mataruga objašnjava da je osnovni motiv bio da se na jednom mjestu sistematizuju dosadašnja saznanja o jednoj od najzanimljivijih, ali i najzagonetnijih vrsta drveća u Evropi.
"Ona je na mnogo načina paradoksalna. Relikt je drevne flore, a za nauku je otkrivena relativno kasno. Opstajala je milionima godina, a danas je ugrožena. U prirodnim populacijama polako nestaje, dok na mnogim staništima izvan prirodnog areala uspješno raste", pojasnio je Mataruga.
Monografija prvi put sveobuhvatno obrađuje istoriju otkrića, rasprostranjenost, biologiju, ekologiju, genetički diverzitet i prirodno obnavljanje Pančićeve omorike, kao i savremene prijetnje i mogućnosti njenog očuvanja.
Posebno je značajno što su u knjizi opisana sva staništa ove vrste, bez obzira na to da li se nalaze na lijevoj ili desnoj obali Drine.
"Knjiga ne govori samo o tome šta znamo o Pančićevoj omorici, već i šta jesmo i šta, na osnovu tih znanja, treba da preduzmemo da bismo je sačuvali", naglasio je Mataruga.
Šta je sljedeći korak u očuvanju omorike?
Mataruga navodi da je jedan od prioriteta očuvanje tri konzervacione plantaže podignute tokom 2024. godine uz podršku Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) i domaćih institucija.
U pripremi su i dva naučna rada koja će objediniti desetogodišnje rezultate istraživanja, a Mataruga očekuje njihovo objavljivanje u uglednim međunarodnim naučnim časopisima.