U slučaju velike globalne katastrofe, neke zemlje mogle bi imati znatno bolje uslove za preživljavanje od drugih.
Prema procjeni vještačke inteligencije, među pet država koje bi mogle pružiti najveću sigurnost nalaze se čak četiri evropske zemlje, zahvaljujući geografskom položaju, prirodnim resursima i razvijenim sistemima zaštite stanovništva.
Ratovi, klimatske promjene, pandemije i druge globalne prijetnje sve češće otvaraju pitanje koliko su pojedine države spremne za vanredne situacije velikih razmjera.
Kako prenosi Nova.rs, pozivajući se na Unilad, vještačka inteligencija izdvojila je pet zemalja koje imaju određene prednosti u slučaju globalne katastrofe.
Pri procjeni su uzeti u obzir geografska izolovanost, dostupnost hrane i pitke vode, energetska nezavisnost, infrastruktura i sposobnost države da odgovori na vanredne okolnosti.
Na listi su se našli Novi Zeland, Island, Švajcarska, Norveška i Finska.
Ipak, riječ je o procjeni zasnovanoj na odabranim faktorima, a ne o naučno potvrđenom rangiranju. Nije navedeno koji je model vještačke inteligencije korišten niti na osnovu koje metodologije su zemlje izabrane.
Novi Zeland: Izolovanost kao velika prednost
Novi Zeland izdvojen je prvenstveno zbog svog geografskog položaja.
Smješten daleko od velikih svjetskih centara, mogao bi biti manje izložen neposrednim posljedicama pojedinih globalnih sukoba i drugih katastrofa.
Njegova prednost je i razvijena poljoprivreda, koja omogućava značajnu domaću proizvodnju hrane.
Zemlja raspolaže i velikim količinama slatke vode, što bi moglo biti presudno u slučaju dugotrajnih poremećaja u međunarodnom snabdijevanju.
Island: Obnovljiva energija i obilje vode
Island je još jedna ostrvska država čija geografska izolovanost predstavlja potencijalnu prednost.
Posebno se izdvaja po velikim rezervama slatke vode i proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.
Gotovo sva električna energija na Islandu proizvodi se korištenjem hidroenergije i geotermalnih izvora.
Takva energetska struktura mogla bi pomoći zemlji da zadrži stabilnije snabdijevanje električnom energijom čak i u slučaju ozbiljnih poremećaja na svjetskom tržištu energenata.
Švajcarska: Skloništa za gotovo cijelo stanovništvo
Švajcarska se na listi našla zahvaljujući razvijenom sistemu civilne zaštite, snažnoj ekonomiji i dugoj tradiciji vojne neutralnosti.
Posebno je zanimljiva njena infrastruktura skloništa.
Prema navedenoj procjeni, u zemlji postoji približno 370.000 javnih i privatnih skloništa, s kapacitetom dovoljnim za gotovo cjelokupno stanovništvo.
Osim toga, Švajcarska ima kvalitetan zdravstveni sistem, dobro organizovane hitne službe i značajne izvore pitke vode s Alpa.
Ipak, vojna neutralnost ne znači da bi zemlja automatski bila zaštićena od posljedica velikog međunarodnog sukoba.
Norveška: Hrana, voda i mala gustina naseljenosti
Norveška ima nekoliko prednosti koje bi mogle biti važne tokom dugotrajne krize.
Raspolaže velikim količinama slatke vode, razvijenim energetskim sektorom i značajnom proizvodnjom hrane iz mora.
Posebno se ističe njena mala gustina naseljenosti.
U određenim okolnostima to bi moglo olakšati organizovanje evakuacije, smanjiti pritisak na lokalne resurse i usporiti širenje pojedinih zaraznih bolesti.
Veliki prirodni resursi i razvijena infrastruktura dodatno doprinose sposobnosti Norveške da odgovori na ozbiljne poremećaje.
Finska: Država pripremljena za vanredne situacije
Peta zemlja na listi je Finska, koja je poznata po razvijenom sistemu civilne zaštite i pripremljenosti za različite krizne scenarije.
Njene prednosti uključuju pouzdanu infrastrukturu, organizovane javne službe, tehnološke kapacitete i razvijenu poljoprivredu.
Finska posebnu pažnju posvećuje planiranju odgovora na vanredne situacije, uključujući poremećaje u snabdijevanju i druge prijetnje funkcionisanju države.
Takav pristup mogao bi biti važan u slučaju katastrofe koja bi trajala mjesecima ili godinama.
Da li bi ove zemlje zaista bile najbezbjednije?
Iako svih pet država imaju značajne prednosti, nijedna nije potpuno zaštićena od globalnih katastrofa.
Njihova bezbjednost zavisila bi prije svega od vrste prijetnje.
Geografska izolovanost može biti prednost tokom pandemije ili međunarodnog sukoba, ali ne mora pružiti zaštitu od ekstremnih klimatskih događaja, velikih prirodnih katastrofa ili dugotrajnih poremećaja u proizvodnji hrane.
Slično tome, razvijena infrastruktura i velika skloništa mogu pomoći stanovništvu tokom određenih kriza, ali nisu garancija preživljavanja u svakom mogućem scenariju.
Zato ovu listu treba posmatrati kao zanimljivu procjenu država koje raspolažu povoljnim resursima i sistemima zaštite, a ne kao konačan odgovor na pitanje gdje bi bilo najsigurnije preživjeti globalnu katastrofu.