Jedna od najpoznatijih kolonija pingvina na svijetu doživjela je dramatičan kolaps, pošto su snimci dronovima i satelitima pokazali da je vulkansko ostrvo Zavodovski u blizini Antarktika između 2011. i 2025. izgubilo više od 680.000 ogrličastih pingvina, odnosno gotovo dvije trećine njihove populacije.
Koliko je pingvina nestalo?
Prema istraživanju Britanskog antarktičkog instituta (BAS), broj odraslih jedinki koje se razmnožavaju pao je sa oko 1,09 miliona u januaru 2011. na svega 402.000 u 2025. godini, što predstavlja pad od 63 odsto, a vodeći autor studije Norman Retklif ocijenio je da je riječ o "veoma brzom gubitku".
Da li je vulkan kriv za kolaps kolonije?
Iako je vulkan Maunt Kari na ostrvu eruptirao 2016. godine i izazvao strah da bi mogao uništiti koloniju navodi cbs, istraživači su utvrdili da pepeo nije pao na područje naseljeno pingvinima i da je njihov broj počeo da opada prije erupcije, a pad je nakon nje nastavljen gotovo istim tempom.
Kako su klimatske promjene pogodile pingvine?
Naučnici zato kao najvjerovatniji uzrok navode klimatske promjene koje preko lanca ishrane utiču na pingvine, jer zagrijavanje okeana tjera kril, sitne račiće koji predstavljaju njihovu glavnu hranu, prema hladnijim vodama na jugu, dok ogrličasti pingvini ne podnose dobro takve uslove.
Zašto druge vrste istovremeno napreduju?
Dodatni dokaz predstavlja potpuno suprotan trend kod makaroni pingvina na istom ostrvu, čija je populacija porasla sa oko 338.000 na 433.000 jedinki između 2011. i 2025. godine, što stručnjaci objašnjavaju njihovom raznovrsnijom ishranom i većom sposobnošću prilagođavanja promjenama.
Da li bi vrsta sada mogla biti proglašena ugroženom?
Kako Južna Sendvička ostrva predstavljaju dom za čak 38 odsto svih ogrličastih pingvina, naučnici upozoravaju da bi sličan pad mogao postojati i u drugim kolonijama i smatraju da bi Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) trebalo da preispita njihov sadašnji status "najmanje zabrinjavajuće vrste" i svrsta ih među ugrožene.