BANJALUKA, SARAJEVO - Institucije u BiH često, umjesto partnera u zaštiti životne sredine i borbi za ublažavanje klimatskih promjena, predstavljaju prepreku jer sporo i skromno rade na očuvanju prirodnog dobra.
Mišljenja su ovo ekoloških udruženja u BiH povodom Dana planete Zemlje, koji se svake godine obilježava 22. aprila. Glavna tema ovog svjetskog dana ove godine je "Investiraj u našu planetu", s fokusom na posljedice klimatskih promjena, kao i na napore koji se ulažu u cilju njihovog ublažavanja.
Kako je navela Majda Ibraković, koordinatorka programa "Energija i klimatske promjene" u Centru za životnu sredinu iz Banjaluke, u BiH se jako sporim tempom radi na povećanju broja zaštićenih područja te je nešto manje od tri odsto prostora do sada zaštićeno.
"I to malo prostora je u konfliktu sa štetnim projektima koji su planirani i koje naše vlasti dopuštaju da se realizuju", rekla je Ibrakovićeva, dodajući da se tu najčešće radi o energetskim projektima kao što su izgradnja malih hidrocentrala, čija gradnja je planirana čak i u zaštićenim područjima.
"Definitivno bi trebalo raditi na povećanju zaštićenih teritorija i da se ta područja ne diraju", kazala je Ibrakovićeva, ističući da je poruka Centra za životnu sredinu da svi zajedno djelujemo i da investiramo u zaštitu prirodnih dobara u BiH.
Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH, kazala je da su bh. institucije po pitanju zaštite životne sredine skromne, te često čak predstavljaju prepreku.
"Tu ulogu u BiH preuzimaju obični građani. Institucije su obično ne partneri, već više prepreka u rješavanju problema. Naša poruka prema nadležnim institucijama je da budu partneri sa građanima kako bi se problem riješio", navela je Veljovićeva, dodajući da iako je BiH mala država, posmatrajući omjer stanovništva i učešća u proizvodnji CO2, prednjači u odnosu na neke druge zemlje.
"Građani mogu da koriste ekološki prihvatljiva sredstva, da traže alternativne izvore energije i zagrijavanja stambenog područja", kazala je Veljovićeva, još jednom ističući da su institucije tu da budu partneri, a ne prepreke, te da čuju glas građana koji su zaista zabrinuti za stanje životne sredine.
Da se o zaštiti naše planete treba razmišljati svaki dan, a ne samo na dan kada se obilježava Dan planete Zemlje, potvrdila je i Džamila Akić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla.
"Svako od nas treba da krene od sebe i učini sve šta može. Treba da vodimo računa o načinu života, o tome koliko energije trošimo i koliko otpada stvaramo. Kad god možemo treba da zasadimo makar jedno stablo, koje daje višestruku korist", rekla je Akićeva, dodajući da ako ništa drugo onda makar svaki građanin može za početak da kad ide u nabavku ponese ceker i da ne kupuje plastične kese.
"Ako želimo još više da uradimo onda kupujmo lokalne proizvode od lokalnih proizvođača", zaključila je Akićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.