Okolina

Stručnjaci: Zdravlje zemljišta ugroženo zbog NATO bombardovanja

Stručnjaci: Zdravlje zemljišta ugroženo zbog NATO bombardovanja
Foto: Image by Free-Photos from Pixabay | Šumarski strušnjaci: Zdravlje zemljišta ugroženo zbog NATO bombardovanja
Srna

BANJALUKA - U naučnoj publikaciji "Zdravo zemljište - zdravi ljudi", prestižne međunarodne izdavačke kuće "Tejlor i Frensis grup" iz Engleske, nedavno je objavljeno autorsko poglavlje šumarskih stručnjaka i njihovih saradnika iz Republike Srpske i Srbije o kontaminaciji zemljišta i zdravstvenim posljedicama NATO bombardovanja Srpske i Srbije osiromašenim uranijumom, koje je već izaziva pažnju domaćih i stranih naučnih krugova, piše "Srna".

Glavni urednik publikacije je Ratan Lal, jedan od vodećih naučnika u svijetu kada je riječ o zemljištu i hrani, dok su dekani šumarskih fakulteta u Banjaluci i Beogradu Marijana Kapović Solomun i Ratko Ristić vodeći autori pomenutog poglavlja čiji je naziv "Zemljište i zdravlje ljudi - realnost balkanskog regiona".

U poglavlju je dat generalni prikaz stanja zemljišnih resursa Srbije i BiH, a akcenat je, između ostalog, stavljen na lokacije u Srpskoj koje je NATO bombardovao 1995. godine i na kojima se do danas osjećaju negativne zdravstvene posljedice po stanovništvo, te povećan broj oboljelih od malignih bolesti zbog kontaminacije osiromašenim uranijumom.

"U tom smislu pokušali smo prikazati vezu sa pojavljivanjem različitih vrsta kancera kod ljudi koji su živjeli ili danas žive na bombardovanim područjima. Na primjer, ljudi koji su migrirali i odselili iz Hadžića u Bratunac nakon bombardovanja, imali su 10 puta veću stopu smrtnosti od domicilnih stanovnika Bratunca. Dakle, cilj poglavlja je bio da u toj prestižnoj publikaciji prikažemo da se to zaista desilo i da je činjenica iako je stvar politički osjetljiva i osporavana od određenih naučnika", rekla je Srni dekan Šumarskog fakulteta u Banjaluci Marijana Kapović Solomun.

Ona je navela da je poglavlje koje se odnosi na NATO bombardovanje zemljišta u Srpskoj i Srbiji postavljeno na odgovarajuću internacionalnu bazu podataka, te da već ima znatan broj pregleda.

"Uglavnom, ljudi inkognito traže da im se dostavi to poglavlje da bi ga pročitali i na njega se referisali. Vjerovatno, veliki broj stranaca čita to poglavlje, što nam je bio i cilj. Vjerujem da će i određene naše institucije u tom smislu pokazati interesovanje, a mi ćemo, kao naučni radnici, u budućnosti svakako aplicirati sa projektima koji će imati ovu komponentu, možda i da se direktno ispita i izmjeri prisustvo osiromašenig uranijuma u zemljištu, odnosno na lokacijama koje je bombardovao NATO radi utvrđivanja konkretnih rezultata", rekla je Solomunova.

Solomunova je dodala da je Ratan Lal redovni profesor sa Ohajo državnog Univerziteta u SAD, te da njen kolega Ristić i ona zajedno s njim rade u naučnom tijelu Konvencije UN za borbu protiv degradacije zemljišta.

"Gospodin Lal je bio oduševljen tom, nažalost, specifičnošću našeg regiona i rekao da ono na šta skrećemo pažnju jeste jedan od faktora zagađenja zemljišta, koji direktno utiču na zdravlje ljudi", navela je Solomunova.

U poglavlju "Zemljište i zdravlje ljudi - realnost Balkanskog regiona" se, između ostalog, navodi da su najvažniji faktori degradacije zemljišta u Srpskoj i Srbiji erozija, poplave, suša, napušteno poljoprivredno zemljište, urbanizacija, požari i slično, ali da je kontaminacija zemljišta osiromašenim uranijumom kao posljedica NATO bombardovanja Srpske 1995. i Srbije 1999. godine faktor koji i danas direktno utiče na zdravlje ljudi.

U poglavlju se ističe da je osiromašeni uranijum najviše korišten u južnoj srpskoj pokrajini Kosovo i Metohija, da je dokazano prisustvo uranijuma 238 u zemljištu, biljkama, sporadično čak i u urinu određenih jedinki iz jugoistočnog dijela Srbije, kao i da je u bombardovanju između 300 i 800 tona radioaktivne prašine rasuto po zemljištu i vodotocima.

U BiH, navodi se u poglavlju, NATO je bombardovao samo položaje u Srpskoj (Hadžići, Han Pijesak, Sokolac), što je ostavilo destruktivne posljedice na zdravlje ljudi i zemljišta. Broj ljudi oboljelih od karcinoma u bombardovanoj regiji povećao se za četiri puta u periodu 1996–2002, a smrtnost 2,2 puta u odnosu na period prije bombardovanja.

"U Srbiji broj oboljelih od karcinoma raste za dva odsto svake godine, a broj umrlih za 2,5 odsto, što je direktna posljedica NATO bombardovanja. Tokom 1999. godine bilo je 19.625 slučajeva, a 12.312 ljudi umrlo od karcinoma, dok je 2012. godine registrovano čak 36.408 slučajeva, a umrlo 21.269 ljudi, što je gotovo dvostruko više nego pre NATO agresije. Nakon 2006. godine, broj slučajeva karcinoma povećan je za 59 odsto, dok je broj smrtnih slučajeva uzrokovanih leukemijom i limfomom porastao za 118 odsto", navodi se u poglavlju.

Osim Solomunove i Ristića, saradnici u pisanju poglavlja su bili penzionisani univerzitetski profesor Slavko Ždrale, koji je bio ratni hirurg i direktor bolnice "Kasindo" u nekadašnjem Srpskom Sarajevu, te Ivan Malušević, Boris Radić, Siniša Polovina i Vukašin Milanović sa Šumarskog fakulteta u Beogradu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije