Okolina

U januaru procvjetali prvi vjesnici proljeća

U januaru procvjetali prvi vjesnici proljeća
Foto: N.N. | U januaru procvjetali prvi vjesnici proljeća

​BANJALUKA - I dok su nas prošle godine u ovo doba okovale sibirska zima i temperature ispod nule, sada u prvoj polovini januara 2018. procvjetali su prvi vjesnici proljeća - visibabe.

Pored visibaba, ali i jagorčevina, iz cijele RS pristižu nam fotografije procvjetalih šljiva, lijeske, ali i zbunjenih pčela koje su krenule s radom.

"Puno vlage i visoke temperature izmamili su ranije pupove voćaka i možemo imati problem ako se tokom ostatka januara i februara ovakve temperature nastave. Do sada nam je najveće probleme izazivao grad, ali pronašli smo način da se od njega zaštitimo, sada se ničeg ne bojimo kao mraza, jer kasni proljećni mrazevi mogu odnijeti rod da nemamo ništa", priča Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS.

Navodi da su voćari već krenuli u punu rezidbu te da je oko 30 odsto zasada u RS orezano, iako nije dobro rano "isprovocirati" stablo jer onda brže pupa.

Prema riječima meteorologa Nebojše Kuštrinovića, ovo je jedna od toplijih zima, posljednji put ovako toplo bilo je za Božić 2014. godine.

"Rano bujanje vegetacije na južnim dijelovima može donijeti samo štetu. Narednih dana temperature će opadati, očekuje nas oblačno i kišovito vrijeme, dok će snijeg padati uglavnom na planinama i to slabijim intenzitetom. Prema dosadašnjim analizama i u februaru nas očekuje natprosječno toplo vrijeme", navodi Kuštrinović, dodajući da će nam proljeće stići ranije.

A kako je objavio Jajce online, prošle godine u ovo doba u Jajcu je minimalna temperatura iznosila minus 24,3 stepena, dok je prekjuče izmjereno 17 stepeni, znači čak 41 stepen razlike. I na Božić je u Banjaluci izmjerena temperatura od 17 stepeni.

Da je trenutno vrijeme zbunilo i pčele koje dezorijentisano izlaze iz košnica, priča Novak Đurić, pčelar iz Bijeljine.

"Lijepo je da bude dan-dva toplo da bi pčele mogle uraditi svoj propisni let, ali ovako dug period toplog vremena im ne ide u prilog", pojašnjava Đurić.

Da bi visoke temperature mogle dovesti do sušnog tla, manjih prinosa voća, slabijeg kvaliteta, ali i viših cijene voća na proljeće, tvrdi Mladen Marjanović iz Udruženja voćara "Prijedor".

Kaže da su sve voćke na udaru zbog nedostatka snijega, koji je blagorodan za njih, jer svojim topljenjem hladi korijenov sistem i odlaže buđenje.

Kako navodi Nikola Mićić, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci, izvjesno je da će posljedice biti negativne, ali da se unaprijed ne mogu dati adekvatne procjene.

Pojašnjava da ukoliko bi se i topli dani produžili tokom ostatka zime, za voćarstvo bi sve krenulo naopako, ali da to spada u domen nagađanja.

Ratko Dimitrić iz Zavoda za povrtarstvo na Poljoprivrednom institutu RS tvrdi da visoke temperature ne štete povrtarskim kulturama, kako u spoljašnjim, tako i u plasteničkim uslovima, štaviše odgovara im.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije