Talasi vrućine i dugotrajna suša prouzrokovali su rekordno niske vodostaje nekih od najvažnijih evropskih rijeka. Stanje je toliko ozbiljno da su presušena korita i ogromni pješčani sprudovi vidljivi su i na satelitskim snimcima, koji pokazuju dramatičnu razliku u odnosu na prosječne protoke iz 2023. godine.
Evropa se zagrijava najbrže od svih kontinenata, a njena ljeta postaju sve ekstremnija. Uzastopni, intenzivni toplotni talasi isušuju tlo i vodotokove. Evropske rijeke ključne su za prevoz robe, proizvodnju struje, hlađenje elektrana i turizam, pa njihovo povlačenje ugrožava privredu i ekosisteme.
Problemi na Dunavu
Vodostaj Dunava, druge najduže evropske rijeke, u Mađarskoj je dostigao istorijski minimum.
U Budimpešti je u ponedjeljak izmjereno samo 10 centimetara, čime je oboren rekord od 33 centimetra iz 2018. godine. S obzirom na to da novi toplotni talas donosi temperature iznad 38 stepeni, postoji bojazan da bi vodostaj mogao dodatno da se smanji.
Nizak vodostaj izazvao je energetsku krizu. Nuklearna elektrana Pakš, koja obezbjeđuje gotovo polovinu električne energije u Mađarskoj, radi sa samo 10 odsto kapaciteta jer za hlađenje koristi vodu iz Dunava. Svi reaktori osim jednog su ugašeni, a postoji rizik od potpunog zatvaranja ako rijeka nastavi da se povlači.
Mađarski premijer Peter Mađar zahvalio je građanima i kompanijama na dobrovoljnom smanjenju potrošnje struje u večernjim satima.
I Rumunija ima energetskih problema. Mornarica je eksplozivom pokušala da preusmjeri vodu prema nuklearnoj elektrani Černavoda.
Državna agencija za vode planira da potopi teglenice sa kamenjem kako bi se napravio privremeni nasip i usmjerilo više vode prema elektrani, izvestio je Rojters.
Zbog niskog vodostaja trpi i turizam, pa se otkazuju ili mijenjaju rute kruzera, a jedan brod se prošle sedmice nasukao u Bugarskoj.
Povlačenje vode otkrilo je i istorijske ostatke – kod Prahova u Srbiji izronio je potopljeni njemački ratni brod iz Drugog svjetskog rata, a u Bugarskoj su pronađeni ostaci za koje se pretpostavlja da pripadaju mamutu.
Rajna pred kolapsom
Rajna, koja teče od švajcarskih Alpa do Sjevernog mora, takođe je na kritično niskim nivoima. Rijeka je ključni saobraćajni pravac za prevoz hrane, minerala, uglja i nafte. Hidrolog Masimilijano Zapa objašnjava da su uzrok niskog vodostaja slabe snježne padavine u Alpima, manjak kiše i pet toplotnih talasa.
Na ključnoj mjernoj tački Kaub u Njemačkoj vodostaj je u srijedu iznosio 23 centimetra. Prethodni rekord iz 2018. bio je 24 centimetra, a Rojters se za te podatke poziva na njemačku Saveznu upravu za plovne puteve i brodarstvo.
Zbog niskog vodostaja komercijalni brodovi moraju da smanje teret i do 80 odsto kako bi izbjegli nasukavanje, što remeti snabdijevanje i podiže cijene prevoza. Rekordno niski nivoi zabilježeni su i u Kelnu, kao i u Lobitu na granici sa Holandijom.
"Prevoz teglenicama ozbiljno je ograničen, a brodovi plove sa znatno smanjenim teretom“, rekao je za Rojters portparol hemijske kompanije Lanxess.
"Kako do nekih mjesta za utovar i istovar više nije moguće doći, gdje god možemo, prebacujemo se na željeznicu i drumski saobraćaj", rekao je portparol.
Sve češći ekstremi
Slični problemi zabilheženi su i na drugim evropskim ruhekama, poput Po u Italiji i Loare u Francuskoj, koje su na nekim dionicama izrazito plitke. Naučnici upozoravaju da će se ovakvi rekordi u budućnosti sve češće obarati.
Pročitajte još:
Dunav na rekordno niskom nivou: Brodovi zapeli, pojavili se veliki sprudovi (FOTO)
"Kako klima nastavlja da se zagrijava, hidrološki ekstremi kojima sada svjedočimo tek su početak“, izjavio je Ričard Alan, profesor klimatskih nauka na Univerzitetu Reding.
"Upravljanje vodnim resursima postaće sve veći izazov", smatra profesor.
Alan je dodao da je jedino rješenje "brzo smanjenje gasova sa efektom staklene bašte u svim sektorima društva i podrška dugoročnim politikama, umjesto da se rješavaju samo trenutne krize".
(Index.hr)
