Napis runskim pismom iz vikinške ere, uklesan u kamen i čuven među stručnjacima, možda je zapis o strahu od klimatske katastrofe u Skandinaviji iz 9. vijeka.
Ovo je pokazalo je novo istraživanje tima švedskih univerzitetskih stručnjaka.
Na stijeni nazvanoj Rok, kod jezera Vatern u centralnoj Švedskoj, uklesan je, kako se vjeruje, najduži poznati "runski napis" na svijetu. Sastoji se od više od 700 "runa" - slova abecede staronjemačkog jezika.
Istraživači dugo smatraju da je ta stijena od pet tona, visoka dva i po metra, spomenik mrtvom sinu, s napisom o junačkim pričama o vikinškim kraljevima i bitkama u kojima su se borili.
Ali četvorica švedskih naučnika koja su se udružila da protumače taj napis, u radu objavljenom ove nedjelje pišu da se u nekoliko dijelova tog teksta pominje prirodna opasnost, a ne vojna bitka.
"Vjerujemo da se tu govori o kosmičkoj ravnoteži", rekao je profesor Univerziteta u Geteborgu Per Holmberg, koji je predvodio studiju.
"Možda smo se do sada previše fokusirali na važnost vojne sile u tom tekstu, ali u tom napisu je važnija religijska moć - da se kosmos održi zajedno", dodao je Holmberg.
Napis na stijeni o "smrti sunca prije devet generacija" mogao bi se odnositi na ekstremno hlađenje klime 535-536. godine, koje je prouzrokovalo izostanak roda usjeva i glad širom svijeta.
"Moćna elita vikinškog doba sebe je vidjela kao garante dobre žetve", rekao je Olof Sundkvist, profesor istorije religije na Univerzitetu u Stokholmu. "Oni su bili vođe kulta za koji se vjerovalo da održava krhku ravnotežu svjetlosti i tame", objasnio je on.
"Norska" - sjevernogermanska mitologija opisuje "Fimbulvinter" - brutalnu zimu koja je prethodila "kraju svijeta". U 9. vijeku je bilo razloga da Vikinzi strahuju da će takva zima doći i zbrisati sav život na Zemlji, rekao je profesor arheologije sa Univerziteta u Upsali Bo Graslund.
"Pre no što je podignut runski kamen Rok, bilo je mnogih događaja koji su vjerovatno izgledali krajnje zloslutno: jaka solarna oluja obojila je nebo u dramatične nijanse crvene, prinosi usjeva su bili mali zbog izuzetno hladnog ljeta, a kasnije je pomračenje sunca nastupilo jednog jutra odmah poslije svitanja dana", rekao je Graslund.
"Čak i samo jedan od tih događaja bio bi dovoljan da među Viknzima stvori strah od drugog 'Fimbulvintera' ", rekao je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.