Okolina

Pratite nas na Google news

Vrijeme da se BiH odrekne uglja i fosilnih goriva

Vrijeme da se BiH odrekne uglja i fosilnih goriva
Foto: N.N. | Vrijeme da se BiH odrekne uglja i fosilnih goriva
Dejan Šajinović

SARAJEVO - BiH mora uskladiti svoj ekonomski razvoj i oporavak poslije korone s evropskim Novim zelenim dogovorom, programom obnove ekonomije na ekološki održiv način, zaključeno je na konferenciji "Živi zdravo i diši čisto" u organizaciji EU i Vlade Švedske u EU projektu "Zajedno smo Evropa".

Naglašeno je da će osnovni ciljevi evropskog investicionog programa biti ekološki program i digitalizacija, a Genoveva Ruiz Kalavera, direktorica Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju EU je rekla da je krajnje vrijeme da se BiH oslobodi uglja i krene u održivi ekonomski, koji će EU finansijski podržati.

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, je u ime Predsjedništva rekao da je BiH svjesna problema koji su izazvani zagađenjem životne sredine, i dodao da će svi faktori u zemlji raditi na primjenjivanju evropskih ekoloških normi.

On je rekao da je BiH suviše ovisna o uglju koji izaziva enormno zagađenje.

"Vrijeme je za zelenu akciju. Svi u BiH moramo pokazati maksimalnu posvećenost borbi protiv klimatskih promjena", rekao je Džaferović. Rekao je da BiH pozdravlja Zelenu agendu za zapadni Balkan i najavio da će BiH uzeti učešće u tom evropskom programu pod okriljem Novog zelenog dogovora EU.

"Planovi ekonomske obnove poslije korone moraju počivati na ekološki održivom zelenom rastu, jer to više nije privilegija nego potreba. Moramo krenuti u ukidanje fosilnih goriva i dekarbonizaciju, naravno, vodeći računa o radnicima u tom sektoru", rekao je Džaferović. 

Ruiz Kalavera je rekao da elektrane na ugalj i kućno grijanje doprinose značajnom zagađenju vazduha u regionu, a Johan Zatler, ambasador EU i domaćin konferencije, u svom obraćanju je rekao da 16 elektrana na ugalj na zapadnom Balkanu zagađuje više nego svih 250 elektrana na ugalj koje postoje u EU. Zatler je dodao da studija Svjetske banke pokazuje da svake godine usljed zagađenja vazduha u BiH umre 3,3 hiljade ljudi.

Ruiz Kalavera je naglasila da se BiH i zapadni Balkan s ovim problemom neće boriti sami, već da će imati svu potrebnu pomoć EU, uključujući devet milijardi evra za region za ekonomski oporavak, koji, kako je naglasila, mora počivati na ekološki održivom ekonomskom rastu.

Naglasila je da će oporavak koji će podržati EU biti ne samo ekonomski bitan za region, već i društveno pravedan, jer će zemlje u regionu dobiti pomoć.

"Zato je sada vrijeme da se konačno okrenete od energije zasnovane na uglju i okrenete se energetskim izvorima budućnosti", rekla je ona, precizirajući da BiH iz "linearne energetike" treba ući u "kružnu energetiku", gdje se energetski izvori ne troše samo jednom, već na ekološki održiv način.

Ona je, takođe, ukazala na političke probleme koji stoje na putu implementaciji projekata ove vrste. Ukazala je na primjer Mostara, gdje je, kako je pojasnila, EU 2016. uložila pet miliona evra u sistem za odlaganje otpada, a taj sistem još nije profunkcionisao zbog političkih svađa.

"Ovo je neprihvatljivo jer je ovakvo ponašanje teško objasniti prije svega građanima, a onda i evropskim poreskim obveznicima", rekla je Ruiz Kalavera.

Zatler je rekao da je razočaran što se u BiH još od 1997. godine ništa nije promijenilo. Upozorio je da je maksimalno dozvoljen nivo zagađenja vazduha u EU 50 jedinica, a u Sarajevu je jutros taj nivo iznosio 155 jedinica. Istakao je da je u BiH postignut vrlo mali napredak u rješavanju ovih problema, upozoravajući da čisti vazduh i održivi ekonomski rast nisu luksuz bogatih zemalja već životna potreba svih građana. Pozdravio je Džaferovićevu najavu da će se BiH posvetiti više ekologiji, a od građana je zatražio veći i aktivniji angažman.

Istakao je da je važno da se izaberu oni energentski izvori koji neće uništavati prirodnu sredinu, ukazujući na razarajuće dejstvo mini-hidrocentrala i pozdravivši angažman nevladinih aktivista da se zaustavi njihova gradnja. Pozdravio je i posvećenost Vlade FBiH da revidiraju sve projekte energetike da li su usklađeni s ekološkim ciljevima i zatražio jači i odlučniji nastup političkih predstavnika na svim nivoima.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije