Tim naučnika sa Univerziteta Čulalongkorn u Bangkoku opisao je novu vrstu pauka iz porodice Bemeridae, nazvanu Damarćus inazuma, čije tijelo kod jedne jedinke istovremeno pokazuje i muške i ženske osobine.
Tim naučnika sa Univerziteta Čulalongkorn u Bangkoku opisao je novu vrstu pauka iz porodice Bemeridae, nazvanu Damarćus inazuma, čije tijelo kod jedne jedinke istovremeno pokazuje i muške i ženske osobine.
Otkriće predstavlja prvi zabilježeni slučaj takozvanog ginandromorfizma u cijeloj ovoj porodici paukova, grupi rasprostranjenoj širom jugoistočne Azije.
Detaljnim ispitivanjem tim iz Centra za izuzetnost u entomologiji pri Fakultetu za biologiju u Bangkoku utvrdio je da primjerci pripadaju rodu Damarćus, koji obuhvata paukove rasprostranjene u Indiji, Indoneziji, Maleziji, Mjanmaru, Singapuru i Tajlandu.
Mužjaci nove vrste prepoznaju se po tri sitna trna na tibijalnoj apofizi, dok se ženke razlikuju po izduženom, ka unutra povijenom stablu spermateke, reproduktivnog organa karakterističnog za ženke pauka.
Posebnu pažnju naučnika privuklo je otkriće jedinke kod koje su ove dvije, inače potpuno odvojene morfologije, spojene na jednom tijelu.
Šta je ginandromorfizam
Kod većine paukova, uključujući i rod Damarćus, mužjaci i ženke jasno se razlikuju po veličini i boji.
Kod ginandromorfnih jedinki, međutim, muške i ženske karakteristike ne miješaju se ravnomjerno, već se pojavljuju na suprotnim stranama tijela, ostavljajući utisak da je životinja doslovno podijeljena na dvije polovine.
Kod otkrivenog primjerka jedna strana tijela je krupnija i narandžaste boje, što je karakteristično za ženke, dok je druga manja i sivkasta, što odgovara izgledu mužjaka.
Ova pojava nastaje usljed greške u diobi ćelija neposredno nakon oplodnje, kada jedan dio embriona razvije genetski sklop karakterističan za jedan pol, a drugi dio za suprotni.
Ginandromorfizam nije ograničen samo na pauke. Zabilježen je i kod leptira, pčela, pa čak i ptica.
Autori studije naglašavaju da su slučajevi ginandromorfizma kod migalomorfnih paukova izuzetno rijetki, uz svega dva ranije zvanično objavljena nalaza.
Zašto je dobio ime „inazuma“
Ime nove vrste nije odabrano slučajno.
Istraživači su inspiraciju pronašli u liku Inazuma iz popularne japanske mange One Piece, poznatom po sposobnosti da mijenja izgled između muškog i ženskog.
Stil ovog lika karakteriše bilateralna asimetrija, sa narandžastom bojom na jednoj i bijelom na drugoj strani tijela, što, kako navode naučnici, gotovo savršeno odgovara polnom dimorfizmu novootkrivene vrste, budući da mužjaci imaju bijelu, a ženke narandžastu boju.
Autori studije ističu da naziv vrste upravo odražava ovu vizuelnu podudarnost između izmišljenog lika i stvarnog izgleda pauka.
Ovakav način imenovanja novih vrsta prema likovima iz popularne kulture nije usamljen slučaj u taksonomiji. Naučnici sve češće posežu za referencama iz filma, stripa i mange kako bi novim otkrićima dali prepoznatljiv i lako pamtljiv identitet, posebno kada postoji jasna vizuelna ili tematska povezanost.
Otkriće važno za nauku
Prema riječima autora studije, klasifikacija primjerka unutar roda Damarćus još čeka potvrdu molekularnim analizama, ali tim vjeruje da je riječ o novoj vrsti sa izuzetno zanimljivom dodatnom osobinom.
Osim same taksonomske vrijednosti, pronalazak ginandromorfnog primjerka smatra se posebno značajnim jer proširuje naučna saznanja o rasprostranjenosti anomalija polnog razvoja unutar reda paukova, naročito među rijetko proučavanim migalomorfnim vrstama.
Naučna zajednica ovakva otkrića prati sa posebnom pažnjom jer ginandromorfizam, iako veoma rijedak, pruža vrijedan uvid u osnovne mehanizme određivanja pola kod beskičmenjaka.
Pauci i dalje kriju brojne tajne
Iako su pauci jedna od najbrojnijih i najrasprostranjenijih grupa životinja na planeti, sa desetinama hiljada opisanih vrsta, otkrića poput ovog pokazuju koliko njihove biologije još nije istraženo.
Migalomorfni pauci, među koje spadaju i tarantule, kao i rod Damarćus, smatraju se evolutivno starijom granom paukova. Prepoznatljivi su po drugačije građenim otrovnim kandžama i sklonosti ka životu u podzemnim jazbinama, za razliku od vrsta koje pletu složene mreže.
Upravo zbog skrivenog načina života i teško dostupnih staništa u gustim šumama zapadnog Tajlanda, ovakve vrste često ostaju neopisane decenijama, sve dok ih sistematska terenska istraživanja ne dovedu u fokus naučne javnosti.
Tim iz Bangkoka najavio je da će dalja istraživanja, uključujući molekularne analize, dodatno rasvijetliti taksonomski status vrste Damarćus inazuma, ali i pružiti precizniji odgovor na pitanje koliko je ginandromorfizam zaista rijedak ili se samo rijetko uočava, prenosi Magazin Politika.