Više od 600 naučnika iz 86 zemalja upozorilo je da se stanje svjetskih okeana ubrzano pogoršava usljed klimatskih promjena, zagađenja i sve većeg pritiska ljudskih aktivnosti.
Ključni nalazi izvještaja UN-a:
- U izradi izvještaja učestvovalo je 600 naučnika iz 86 zemalja.
- Okeani se zagrijavaju brže nego ranije.
- Nivo mora porastao je sa oko 2 mm godišnje na 4,3 mm godišnje.
- Zakiseljavanje okeana ugrožava morske ekosisteme.
- Mikroplastika utiče na više od 4.000 vrsta.
Naime, u novom izvještaju Ujedinjenih nacija navodi se da su pojedini morski ekosistemi već dostigli ili se približavaju kritičnim tačkama nakon kojih bi posljedice mogle biti teško popravljive.
Da se stanje okeana "pogoršava", upozorile su Ujedinjene nacije u novom naučnom izvještaju i pozvale države na "hitno djelovanje" protiv ubrzanog zagrijevanja, zagađenja i ugrožavanja podvodnog života.
"Okean je temelj života na Zemlji. Njegovo zdravlje je ozbiljno ugroženo jer se ekosistemi i staništa približavaju kritičnim tačkama preokreta ili su ih već prešli“, pišu autori izvještaja objavljenog u ponedjeljak, u čijoj je izradi učestvovalo 600 naučnika iz 86 zemalja.
U uvodu tog dokumenta dugog 1.350 stranica, Treće globalne procjene okeana (WOA III), autori poručuju da je potrebno hitno djelovanje. Izvještaj obuhvata period od 2018. do 2023. godine, prenosi France Presse.
Gutereš: Okean nije neiscrpan resurs
"Ne možemo nastaviti da okean posmatramo kao neiscrpan resurs“, upozorio je generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
"Ovaj izvještaj mora biti alarm", reagovala je nevladina organizacija Greenpeace, pozivajući na "stvaranje potpuno zaštićenih morskih rezervata u kojima će biti zabranjena svaka ljudska eksploatatorska aktivnost", industrijski ribolov i rudarenje u dubokom moru, prenosi Nova.
Izvještaj ističe višestruke "pritiske" sa kojima se okeani suočavaju, a koji mijenjaju njihova fizička i hemijska svojstva - od klimatskih promjena do zagađenja i demografskih kretanja. Trenutno 37 odsto svjetskog stanovništva živi unutar 100 kilometara od obale.
Zagrijavanje i zakiseljavanje okeana
Jedna od posljedica je ubrzano zagrijavanje: 16 odsto ukupnog zagrijavanja okeana u posljednjih 70 godina dogodilo se nakon 2018. godine, prenosi France Presse. Okeani se sada suočavaju i sa pojačanim zakiseljavanjem, a posljedica zagrijavanja je i ubrzanje porasta nivoa mora zbog toplotnog širenja vode, uz topljenje glečera.
Sa prosječnih dva milimetra godišnje prije 2015. godine, porast nivoa okeana povećao se na 4,3 milimetra godišnje u 2023. godini.
Arktik bez leda već do 2035. godine?
Hipoteza o Arktičkom okeanu bez leda krajem ljeta do 2035. godine sada se smatra mogućom, dodaje se.
Opasna sredstva za čišćenje, antibiotici i plastika
Neki istorijski zagađivači poput žive su u opadanju, ali se povećava prisustvo drugih, poput sredstava za čišćenje, ostataka lijekova kao što su antibiotici, a posebno plastike, čiji najsitniji fragmenti utiču na više od 4.000 vrsta.
U izvještaju se naglašava da je usvajanje Sporazuma o otvorenom moru, koji je stupio na snagu u januaru, "odlučujući korak", ali da "izazov i dalje ostaje prevazilaženje fragmentacije“ između država i sektorskih interesa u trenutku kada se multilateralizam nalazi u ozbiljnoj krizi.
Možda vas zanima i ovo:
Svijet pred udarom "El Ninja": Stižu ekstremne vremenske prilike