VAŠINGTON - Astronauti NASA su u sedam misija za dlaku izbjegli smrt, jer su mogli da nastraduju iz istog razloga koji je doveo do havarije šatla "Kolumbija", navode stručnjaci.
Svaki put su postojali uznemirujući signali, ali niko nije obraćao pažnju na njih i posade je spašavalo čudo, tvrdi "Menadžment žurnal".
"Kolumbija" je 1. februara 2003. godine imala havariju - šatl se raspao na dijelove, a svih 7 članova posade je poginulo.
Istraga je pokazala da je na startu (pri lansiranju) u krilo letjelice udario komad pjene za toplotnu izolaciju rezervoara. On je dospio pod mlaznu struju, ubrzao se do četiri kilometra u sekundi i oštetio pokriće krila.
Kada je, nakon misije, šatl pri povratku na Zemlju ušao u atmosferu - oštećeno mjesto se usijalo i izgorjelo. Vreli gasovi su prodrli u kabinu, oštetili vakuum i doveli do raspada letjelice.
Uzrok katastrofe bile su nedorađenosti u mjerama bezbjednosti. Naime, nadležni su smatrali da su te mjere manje značajne i držali se politike smanjenja troškova misija.
Mnogi momenti koje mogu da dovedu do havarije u prošlosti nisu smatrani ozbiljnim. Oni su "isplivali" tek poslije pada "Kolumbije", kada su svi bezbjednosti leta počeli da poklanjaju veću pažnju.
Naime, komadi pjene za vrijeme lansiranja raznih misija više puta su udarali krila šatla, i to je bilo poznato od prvog leta 1981. Ali, koliko je to opasno - shvaćeno je tek pošto je pala "Kolumbija". Prije toga se smatralo da je brod jak i da može da izdrži ovakve udare.
Osim katastrofe "Kolumbije" u SAD su bile još dvije havarije vezane za kosmičke letove.
Tako su 1967. prilikom požara na startnom poligonu broda "Apolo 1" u kabini izgorjela tri astronauta. Poslije toga je napravljen sistem katapultiranja havarisane kapsule sa ljudima.
Druga tragedija desila se u januara 1986. kada je eksplodirao šatl "Čelendžer" sa 7 članova posade. Utvrđeno je da su oni poginuli od udara kabine o vodu.
Na ostalim šatlovima odmah je napravljen otvor na kabini kako bi posada mogla da je napusti s padobranima.