Na današnji dan, 8. januara 1642. godine, preminuo je Galileo Galilej, jedan od najznačajnijih naučnika u istoriji. Njegova otkrića u fizici i astronomiji postavila su temelje moderne nauke uprkos sukobu s tadašnjim učenjem Rimokatoličke crkve.
Šta treba da znate:
- Galileo Galilej preminuo je 8. januara 1642. godine.
- Njegova zapažanja podržala su heliocentrični pogled na Sunčev sistem.
- Uveo je temelje moderne mehanike i unaprijedio astronomska posmatranja.
- U tekstu pročitajte koja su njegova najvažnija naučna otkrića.
Zašto je došao u sukob s Rimokatoličkom crkvom?
Galileo je svojim posmatranjima dao snažnu podršku heliocentričnom modelu Sunčevog sistema, prema kojem se Zemlja i ostale planete kreću oko Sunca. Njegova otkrića, posebno Jupiterovih najvećih satelita i Venerinih faza, pokazala su da se ne okreću sva nebeska tijela oko Zemlje, što je bilo u suprotnosti s tada prevlađujućim geocentričnim učenjem.
Godine 1632. objavio je djelo "Dijalog o dva glavna svjetska sistema", u kojem je uporedio geocentrični i heliocentrični model. Zbog tog djela izveden je pred Sud inkvizicije, gdje je 1633. godine proglašen "teško osumnjičenim za jeres" i prisiljen da se javno odrekne podrške heliocentričnom učenju. Preostali dio života proveo je u kućnom pritvoru u blizini Firence, gdje je nastavio naučni rad.
Dokazujući da je geocentrični ili ptolomejski sistem zabluda, sukobio se sa Rimokatoličkom crkvom.
Izveden pred Sud inkvizicije
Sud inkvizicije prisilio ga je da se odrekne teze da se Zemlja okreće oko Sunca, ali neki istoričari tvrde da je poslije presude rekao: "Ipak se okreće!".
Zabrana objavljivanja njegovih djela ukinuta je tek 1757. godine.
Hidrostatsku vagu Galileo je pronašao 1585, a 1589. je formulisao zakone slobodnog pada tijela pod dejstvom sile teže i kretanja po kosoj ravni.
Uveo je pojmove ubrzanja i inercije.
Kako je Galileo uticao na razvoj moderne fizike?
Uprkos zabranama i osudi, Galilejev doprinos razvoju fizike i astronomije ostavio je dubok trag u istoriji nauke. Njegova istraživanja postavila su temelje eksperimentalne metode u prirodnim naukama i uticala na kasniji rad brojnih naučnika, među kojima je bio i Isak Njutn.
Pročitajte i ovo:
Na prodaju rezidencija čiju je kulu Galilej koristio za posmatranje zvijezda
Astronomski durbin konstruisao je 1609, otkrio je Orionovu maglinu, neravnine na Mjesecu, četiri najsjajnija Jupiterova satelita /Io, Evropa, Ganimed i Kalisto", Venerine faze, pjege na Suncu i konstatovao da je "Mliječni put" ogroman skup zvijezda.