Svemir

Isplivavaju novi detalji o smrti Nila Armstronga

Isplivavaju novi detalji o smrti Nila Armstronga
Foto: Ilustracija | Isplivavaju novi detalji o smrti Nila Armstronga

Nil Armstrong preminuo je 2012. godine. Zvanično - od komplikacija nastalih nakon operacije srca. Ali sedam godina kasnije počele su da se rasvjetljavaju mutne okolnosti.

"The New York Times" je prošle sedmice objavio da je primio dokumente na 93 stranice koji otkrivaju spor porodice najpoznatijeg astronauta u istoriji s malom bolnicom u Ohaju gdje su ga liječili i operisali.

"Cincinnati Enquirer" takođe je primio dokumente koji su poslati anonimno.

Prema novinskim tvrdnjama, porodica je zaprijetila da će javno optužiti bolnicu zbog nesavjesnog rada.

Na kraju su se tajno nagodili, čime je izbjegnut skandal. Bolnica je isplatila 6 miliona dolara, od kojih su 5 miliona dobili Armstrongovi sinovi, Rik i Mark u zamjenu za njihovu šutnju.

U junu 2014. je Markova supruga, Vendi poslala email s prijetnjom da će s tim izaći u javnost na 45. godišnjicu misije Apollo 11, u kojoj je Armstrong postao prvi čovjek koji je kročio na Mjesec.

"Ako ovo izađe u javnost, šteta vašem ugledu biće puno veća nego bilo koja zamisliva presuda porote", napisala je Vendi, a prenio "Cincinnati Enquirer".

"Nijedna institucija ne želi da se povezuje sa smrću jednog od najvećih američkih heroja", rekla je Berta Helmik, advokat Armstrongovih unuka na sudskim ročištima, a prenosi "Times".

Armstrongova druga žena Kerol htjela je da se zna da nije učestvovala u nagodbi.

Slučaj se odnosio na odluku bolnice u Ferfildu, u Ohaju, da se Armstronga ne podvrgne odmah operaciji u trenutku kada je počeo da pokazuje znakove ubrzanog unutarnjeg krvarenja, nekoliko dana nakon koronarnog premoštenja.

Prvobitna odluka o operaciji ugrađivanja premosnice takođe je bila upitna.

Portparol bolnice rekla je za "Enquirer" da je objavljivanje detalja "vrlo razočaravajuće".

Unovčavanje brenda?

Nagodbe zbog nesavjesnog medicinskog liječenja uobičajene su u Sjedinjenim Državama, a tek oko pet odsto slučajeva završi na sudu, kaže Mišel Melo, profesor prava na Stanfordu. Bolnice su osigurane od rizika.

Prema Melo, najveća nagodba ljekara u 2018. godini zbog smrti muškarca u 80-im iznosila je 1,49 miliona dolara.

Svi takvi slučajevi prijavljuju se Nacionalnoj bazi podataka praktičara, ali ne i nagodbe bolnica koje su rijetke.

Drugi stručnjak, Vilijam Sejdž sa Univerzitetu Teksas u Ostin, rekao je da ga "nagodba od 6 miliona dolara zbog smrti nacionalnog heroja ne pogađa značajno".

Slučaj je istaknuo vrijednost imena Armstronga, ali i uopšte astronauta iz NASA zlatne ere.

Armstrongovi sinovi prodali su hiljade ličnih predmeta koji su pripadali njihovom ocu na tri nedavne aukcije i zaradili 12 miliona dolara, navodi "Heritage Auctions". 

U intervjuu za AFP prošle godine rekli su da žele da osnuju fondaciju i doniraju dio u dobrotvorne svrhe.

I drugi astronauti koji su hodali na Mjesecu unovčili su svoj poduhvat.

Baz OOldrin, član misije Apollo 11, traži između 50.000 i 75.000 dolara za učestvovanje na konferencijama, navodi veb stranica "speaking.com".

"Tražiće privatni avion, VIP smještaj i dobiće to jer ljudi žele da upoznaju Baza Oldrina", rekao je Frensis Frenč, autor nekoliko knjiga o svemirskoj istoriji uključujući jednu o posadi Apolla 15 kojima se prigovorilo jer su htjeli da zarade novac od prodaje potpisanih kuverti s markama koje su nosili na Mjesec.

Frenč kaže da nije tajna da bivši astronauti pokušavaju pronaći način za zaradom nakon što im završi karijera. U protivnom bi morali da se oslone na relativno skromne penzije vojnih ili državnih službi.

Dodao je da poznaje porodicu Armstronga i da oni nisu motivisani novcem.

Čarli Djuk, jedan od četiri živa astronauta koji su išli na Mjesec tražio je od AFP-a u aprilu 5.000 dolara za intervju.

"Postoji tržište. Naplaćuju sve što mogu dobiti", rekao je Džon Logsdon, osnivač Instituta za svemirsku politiku na Univerzitetu "Džordž Vašington" za AFP.

"Ti momci su uostalom rizikovali svoje živote i ne vidim ništa loše što profitiraju od toga", dodao je.

Nakon astronautske karijere Armstrong je živio mirnijim životom, udaljen od svjetla reflektora. Kada se i pozivao na svoju slavu, većinom je to radio za dobrobit Univerziteta "Purdue" na kojem je diplomirao.

Zahvaljujući velikoj kampanji za prikupljanje finansijskih sredstava koju je predvodio 1990.-ih, Univerzitet "Purdue" prikupio je 250 miliona dolara, otkrili su za AFP.

(24sata.hr)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije