Kancelarija za svemirski otpad Evropske svemirske agencije (ESA) objavila je svoj godišnji izvještaj o svemirskom okruženju za 2026., napravljen na osnovu podataka prikupljenih do kraja 2025. godine.
Izvještaj ukazuje na to da je Zemljina orbita ograničeni resurs koji postaje sve pretrpaniji neaktivnim satelitima i dijelovima raketa-nosača. Podaci pokazuju ubrzan rast aktivnosti, pri čemu je u 2025. godini izvedeno više od 300 lansiranja sa preko 4.000 novih korisnih tereta postavljenih u orbitu, prvenstveno zbog povećanja komercijalnih konstelacija.
U prosjeku se dnevno lansira čak deset novih korisnih tereta, dok istovremeno više od tri satelita ili tijela raketa svakodnevno ponovo ulaze u Zemljinu atmosferu. Uprkos tome, nedovoljan broj satelita napušta zagušene orbite po završetku radnog vijeka. Zbog povećanog saobraćaja, u ovogodišnji izvještaj uvedena je i nova mjera – rizik od stradanja stanovnika na Zemlji usljed nekontrolisanih padova dijelova iz svemira. Iako su šanse za to i dalje niske u poređenju sa svakodnevnim životnim rizicima, vjerovatnoća incidenata raste.
Opasni lančani sudari
Indeks zdravlja svemirskog okruženja koji izračunava ESA pokazuje drastično pogoršanje, pri čemu su se dugoročni negativni efekti u niskoj Zemljinoj orbiti u samo jednoj godini povećali za čitav red veličine, dok projekcije predviđaju nagli porast broja sudara. Glavna dugoročna prijetnja stabilnosti orbite nije samo kontinuirano lansiranje novih objekata, već pojačavajući ciklus sudara poznat kao Keslerov sindrom. Fragmenti nastali sudarima u tom scenariju izazivaju nove sudare, pa bi se količina otpada povećavala čak i kada više ne bi bilo novih lansiranja.
Na priloženim grafičkim prikazima moguće je vidjeti ubrzan porast broja lansiranja, projekcije za budućnost, kao i s tim povezane rizike. Svi redom pokazuju skok u posljednjim godinama.
Šta se može učiniti?
Za zaustavljanje ovog trenda neophodno je aktivno uklanjanje otpada iz orbite. Pozitivne pomake pokazuje podatak da raste svijest i pridržavanje mjera za smanjenje otpadnih materijala u svemiru, ali stručnjaci upozoravaju da reakcija mora biti brža i pouzdanija.
ESA je stoga postavila cilj da kroz sopstveni pristup "Zero Debris" do 2030. godine značajno ograniči stvaranje novog otpada u Zemljinoj i Mjesečevoj orbiti u svim svojim budućim misijama.
Agencija u saradnji s partnerima razvija niz misija usmjerenih na sprečavanje raspada u orbiti, primjenu novih tehnologija pasivizacije, kao i demonstracije aktivnog uklanjanja otpada i servisiranja satelita.
Gdje god je to moguće, ESA planira da ukloni sopstvene starije satelite koji su konstruisani prije stupanja na snagu savremenih smjernica. Dugoročni plan uključuje i stvaranje cirkularne ekonomije u svemiru kroz dopunu goriva, popravke, održavanje, kao i recikliranje resursa direktno u orbiti, prenosi Bug.hr.