BEČ - Na Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS) krajem marta počinje jednogodišnja misija, koja treba da donese korisne informacije u vezi s budućim letom na Mars, najavila je Džuli Robinson, vodeći naučnik NASA za MSS.
Ona je, prilikom predavanja u Beču, rekla da će astronaut Skot Keli i kosmonaut Mihail Kornijenko 27. marta krenuti u misiju ka MSS, gdje će provesti daleko duži period od svih dosadašnjih "stanara" ove svemirske stanice od kraja devedesetih godina prošlog vijeka.
"Prvog dana misije astronaut se sigurno odlično osjeća, a pitanje je kako će se osjećati nakon 300 dana u svemiru", naglasila je Robinsonova dodajući da je, u međuvremenu, puno toga poznato šta se dešava sa ljudskim tijelom kada, kao što je do sada bio običaj, provede pola godine na MSS, ali o dužem boravku nema naučnih informacija niti iskustava, prenosi Blic.
To, prema njenim riječima, treba da se promijeni nakon što dva iskusna astronauta marta iduće godine budu sljetjela u kazahstansku pustinju.
Robinsonova je istakla da je jasno da devetomjesečni let ka Marsu u bestežinskom stanju, kao i, najvjerovatnije, "tvrdo" slijetanje, predstavljaju ekstremni napor po posadu.
"Uz fizičko opterećenje ne treba zaboraviti i na psihološko opterećenje", ukazala je ona dodajući da posada treba, u tijesnom prostoru da sarađuje i živi.
Najveća opasnost po MSS i misiju ka Marsu, prema naučnici NASA, ne može se kontrolisati, a to su masivne sunčane erupcije.
Robinsonova je rekla da su određene posljedice dužeg boravka u bestežinskom stanju po tijelo poznate, ali da zabrinjavaju one koje nastupaju poslije znatno dužeg perioda.