Naučnici sa Univerziteta u Durhamu smatraju da bi Mliječni put mogao imati i do 100 dodatnih satelitskih galaksija koje do sada nisu uočene. Ove „skrivene“ galaksije mogle bi potvrditi Lambda hladnu tamnu materiju (LCDM) i promijeniti razumijevanje strukture svemira.
Šta treba da znate:
- Mliječni put bi mogao imati 80-100 neotkrivenih satelitskih galaksija
- Riječ je o „skrivenim“ i veoma slabim galaksijama koje dosad nisu detektovane
- Otkriće bi moglo dodatno potvrditi standardni kosmološki model LCDM
Šta su "skrivene" satelitske galaksije?
Kosmolozi sa Univerziteta Durham u Engleskoj upotrijebili su novu tehniku koja kombinuje postojeće superkompjuterske simulacije najviše rezolucije, pored novog matematičkog modeliranja, radi predviđanja postojanja izgubljenih galaksija.
Njihovi nalazi sugerišu da bi trebalo da postoji još 80 ili možda do 100 satelitskih galaksija oko naše galaksije, u orbitama na bliskim distancama.
Ako ove galaksije budu viđene teleskopima, to bi snažno podržalo teoriju lambda hladne tamne materije (LCDM), koja objašnjava strukturu univerzuma velikih razmjera i način formiranja galaksija.
Kako LCDM model objašnjava strukturu svemira?
Istraživanje je zasnovano na modelu LCDM: obična materija u obliku atoma čini samo 5% ukupnog sadržaja univerzuma, 25% je tamna hladna materija (CDM), a preostalih 70% je tamna energija.
U ovom modelu, galaksije se formiraju u centru džinovskih gomila tamne materije zvanih "vijenci".
Većina galaksija u univerzumu su patuljaste galaksije male mase, koje su uglavnom satelitske galaksije oko masivnijih galaksija, poput našeg Mliječnog puta.
Postojanje ovih zagonetnih objekata dugo predstavlja problem za LCDM, tj. standardni model kosmologije: mnogo više pratećih galaksija Mliječnog puta trebalo bi da postoji nego što kažu kosmološke simulacije ili astronomi mogu da vide.
Šta pokazuje novo istraživanje?
Novo istraživanje pokazuje da su nedostajuće galaksije Mliječnog puta krajnje nerazgovjetne galaksije, skoro potpuno bez svojih matičnih vijenaca tamne materije zbog gravitacije vijenca naše galaksije. Ove takozvane "sirote" galaksije su izgubljene u većini simulacija, ali bi trebalo da postoje u stvarnom univerzumu.
Pomoću nove tehnike, istraživači su pratili količinu, distribuciju i svojstva "sirotih" galaksija Mliječnog puta – pokazujući da bi još mnogo satelita Mliječnog puta trebalo da postoji i bude primjetno danas, prenosi Telegraf.
Uloga novih teleskopa u otkrivanju
Očekuje se da će novi razvoj teleskopa i instrumenata poput kamere opservatorije "Rubin" dati astronomima sposobnost da detektuju ove veoma prigušene objekte, omogućavajući nam da ih prvi put vidimo.
Pročitajte i ovo:
"Znamo da Mliječni put ima oko 60 potvrđenih pratećih satelitskih galaksija, ali mislimo da bi trebalo da postoji još nekoliko desetina ovih potmulih galaksija oko Mliječnog puta na bliskim distancama", kaže dr Izabel Santos iz Instituta za kompjutersku kosmologiju Odjeljenja za fiziku.
"Ako su naša predviđanja tačna, to predstavlja dodatnu podršku teoriji lambda hladne tamne materije o formiranju i evoluciji strukture univerzuma".