Svemir

Na Zemlju godišnje padne 5.200 tona svemirske prašine

Na Zemlju godišnje padne 5.200 tona svemirske prašine
Foto: Image by Pexels from Pixabay | Na Zemlju godišnje padne 5.200 tona svemirske prašine
N.N.

Već neko vrijeme znamo da na Zemlju neprestano pada svemirska prašina, no s obzirom na njenu mikroskopsku veličinu, bilo je teško odrediti u kojim točno količinama.

Naime, čestice svemirske prašine (mikrometeoriti) nisu veće od djelića milimetra, a padaju na Zemlju s prolazećih asteroida i kometa kao perut.

Međunarodni tim naučnika je nakon dvije decenije prikupljanja i analize tih čestica na Antarktiku uspio odrediti njihovu godišnju količinu. Ustanovio je da na našu planetu u prosjeku godišnje padne oko 5200 svemirskih čestica manjih od 700 mikrometara. Ovi mikrometeoriti su stoga najveći izvor izvanzemaljskog materijala na Zemljinoj površini.

Morali su odvojiti svemirsku od zemaljske prašine

Radi se o zapravo nevjerovatnom postignuću. Atmosfera naše planete puna je različite prašine. Istraživanje iz prošle godine pokazalo je da u našoj atmosferi u svakom trenutku ima oko 17 miliona tona prašine, piše Science Alert.

Naučnici su stoga otišli na Antarktik kako bi što više smanjili nivo "pozadinske", zemaljske prašine. Naime, kod istraživačke stanice Concordia praktično da je nije ni bilo. Tokom šest ekspedicija u 20 godina stručnjaci su identifikovali 1280 netopljenih mikrometeorita i 808 svemirskih sferula (otopljenih svemirska stijena) mase manje od 350 mikrograma, što im je omogućilo da izračunaju brzinu kojom te čestice padaju na površinu.

Nakon toga su analizirali gustinu čestica prašine kako bi utvrdili njeno podrijeklo. Niža gustina i veća poroznost sugerišu da prašina dolazi s kometa, a veća gustina i manja poroznost s meteorita. Ustanovili su da otprilike 80 posto kosmičke prašine koja stigne na Zemljinu površinu dolazi s kometa.

Na tlo stigne manja količina prašine nego što bi trebalo

Prema modelima koje su napravili naučnici, ukupna masa kosmičke prašine prije ulaska u atmosferu iznosi oko 15.000 tona, odnosno mnogo više tih čestica stigne do naše atmosfere nego što ih padne na tlo. Razlog za ovo odstupanje nije jasan, ali postoji nekoliko mogućnosti.

Jedna hipoteza je da mi ipak nismo uspjeli detektovati značajan dio svemirske prašine, a druga da se dio te prašine gubi prije ulaska u atmosferu. Treća je da u svemiru ima mnogo manje prašine nego što to pokazuju modeli.

Istraživanje naslova The micrometeorite flux at Dome C (Antarctica), monitoring the accretion of extraterrestrial dust on Earth objavljeno je u časopisima Earth i Planetary Science Letters.

(Index.hr)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije