Planeta je suočena s novom stvarnošću nakon što je dostigla prvu u nizu klimatskih prekretnica – masovno izumiranje koralnih grebena.
To je zaključak opsežnog izvještaja na kojem je radilo 160 naučnika iz cijelog svijeta, piše CNN.
Klimatske promjene mogle bi ključne Zemljine sisteme – od Amazonske prašume do polarnih ledenih ploča – izbaciti iz ravnoteže do tačke urušavanja, što bi pokrenulo katastrofalne posljedice širom planete, upozoravaju naučnici.
„Brzo se približavamo višestrukim prekretnicama Zemljinog sistema koje bi mogle transformisati naš svijet, s razornim posljedicama po ljude i prirodu“, izjavio je Tim Lenton, profesor na Institutu za globalne sisteme Univerziteta u Eksiteru i jedan od autora izvještaja.
Koralni grebeni prvi na udaru
Prema izvještaju, korali u toplim vodama prvi su na udaru. Svjetski grebeni od 2023. godine trpe najgore masovno izbjeljivanje ikada zabilježeno zbog rekordno visokih temperatura okeana, a pogođeno je više od 80% njih. Nekadašnji podvodni svijet prepun boja i života pretvara se u izbjeljeni pejzaž kojim dominiraju alge.
„Sada smo (koralne grebene) gurnuli izvan onoga s čim se mogu nositi“, rekao je Majk Baret, glavni naučni savjetnik u World Wildlife Fund UK i koautor izvještaja.
Autori upozoravaju da će, ako se globalno zagrijavanje ne zaustavi, opsežni grebeni kakve poznajemo biti izgubljeni.
Posljedice će biti dalekosežne – koralni grebeni su ključno stanište za mnoge morske vrste, važni su za sigurnost snabdijevanja hranom, doprinose bilionima dolara globalnoj ekonomiji i štite obalna područja od oluja.
Prijeti kolaps okeanskih struja
Planeta je na ivici nekoliko novih prekretnica, jer će gotovo sigurno premašiti globalno dogovoreni cilj ograničavanja zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa.
Jedna od najalarmantnijih prijetnji je potencijalni kolaps Atlantske meridionalne obrtne cirkulacije (AMOC) – ključne mreže oceanskih struja. To bi imalo katastrofalne globalne posljedice: dijelove svijeta gurnulo bi u duboko smrzavanje, druge zagrijalo, poremetilo sezone monsuna i podiglo nivo mora, upozoravaju naučnici.
„Sada postoji rizik da bi se kolaps mogao dogoditi tokom životnog vijeka ljudi rođenih i koji danas žive na planeti“, upozorio je Baret.
„Svijet nije spreman“
Svijet nije spreman za posljedice prelaska ovih prekretnica, smatra Manjana Milkoreit, istraživačica sa Univerziteta u Oslu i autorka izvještaja.
„Trenutne politike i međunarodni sporazumi osmišljeni su za postepene promjene, a ne za ovakve nagle, nepovratne i međusobno povezane pomake“, rekla je. Dodala je da način na koji vlade sada reaguju „može oblikovati Zemljin sistem na veoma dugo vrijeme“.
U izvještaju se poziva na hitno smanjenje zagađenja koje zagrijava planetu i povećanje uklanjanja ugljenika iz atmosfere. Lenton je istakao da će svijet vjerovatno premašiti granicu od 1,5 stepeni, ali da je ključno minimizirati daljnje zagrijavanje i što prije spustiti temperaturu.
Izvještaj je istakao i nekoliko pozitivnih vijesti, poput „radikalnog globalnog ubrzanja“ u korišćenju solarne energije, električnih vozila, baterija i toplotnih pumpi. Jednom kada čišće tehnologije zamijene one koje zagađuju, povratka na staro vjerovatno neće biti jer su nove opcije jeftinije i efikasnije.
Izvještaj dolazi samo mjesec dana prije okupljanja vlada u Brazilu, na klimatskoj konferenciji COP30. Ova godina je ključna jer se od država očekuje da predstave svoje nove ciljeve za smanjenje emisija u narednoj deceniji.
„Ova sumorna situacija mora biti poziv na buđenje – ako sada ne djelujemo odlučno, izgubićemo amazonsku prašumu, ledene ploče i vitalne okeanske struje“, zaključio je Baret, prenosi Index.
„U tom scenariju gledali bismo istinski katastrofalan ishod za cijelo čovječanstvo.“