Naša galaksija Mliječni put nikada ne miruje: ona se rotira i ljulja.
A podaci svemirskog teleskopa Gaja Evropske svemirske agencije (ESA) otkrili su da naša galaksija ima i džinovski talas koji se širi iz njenog centra.
Znamo već stotinak godina da se zvijezde u galaksiji rotiraju oko centra, a Gaja je izmjerila njihove brzine i putanje.
Od sredine prošlog vijeka poznato je i da je disk Mlečnog puta savijen.
Onda je 2020. Gaja otkrila da se ovaj disk ljulja tokom vremena, slično kretanju čigre.
A sada je postalo jasno da veliki talas pokreće kretanje zvijezda u našoj galaksiji na udaljenostima od desetina hiljada svjetlosnih godina od Sunca.
Poput kamena bačenog u jezero, koji stvara talase koji se šire, ovaj galaktički talas zvijezda obuhvata veliki dio spoljnog diska Mliječnog puta, saopštila je Evropska svemirska agencija.
Zamrznuti talas na stadionu
Čak i ako nijedna svemirska letjelica ne može putovati izvan naše galaksije, Gajini jedinstveni instrumenti omogućava naučnicima da naprave ove mape galaksije odozgo i sa strane.
Iz ovoga možemo vidjeti da se talas proteže preko ogromnog dijela galaktičkog diska, utičući na zvijezde na udaljenosti od najmanje 30–65 hiljada svjetlosnih godina od centra galaksije (poređenja radi, Mliječni put je širok oko 100 hiljada svjetlosnih godina).
"Ono što ovo čini još ubjedljivijim je naša sposobnost, zahvaljujući Gaji, da izmjerimo i kretanja zvijezda unutar galaktičkog diska. Intrigantan nije samo vizuelni izgled talasne strukture u 3D prostoru, već i njeno talasasto ponašanje kada analiziramo kretanje zvezda unutar nje", rekla je Eloiza Pođo, astronomkinja sa Nacionalnog instituta astrofizike (INAF) u Italiji, koja je predvodila tim naučnika koji je otkrio talas.
Zamislite "talas" koji izvodi publika na stadionu. S obzirom na to da su galaktičke vremenske skale mnogo duže od naših, zamislite da vidite ovaj talas na stadionu zamrznut u vremenu, slično načinu na koji posmatramo Mliječni put. Neki pojedinci bi stajali uspravno, neki bi tek sjeli (kako je talas prošao), a drugi bi se spremali da ustanu (kako im se talas približava).
Sjećanje zadržano u gasu
Budući da se mlade gigantske zvijezde i Cefeidi kreću sa talasom, naučnici misle da bi i gas u disku mogao učestvovati u ovom velikom kretanju. Moguće je da mlade zvijezde zadržavaju sjećanje na informacije o talasu iz samog gasa, iz kojeg su rođene.
Naučnici ne znaju poreklo ovih galaktičkih potresa. Prošli sudar sa patuljastom galaksijom mogao bi biti moguće objašnjenje, ali morali bi dalje istražiti da bi bili sigurniji.
Veliki talas bi takođe mogao biti povezan sa kretanjem manjeg obima koje je primijećen 500 svjetlosnih godina od Sunca i proteže se preko 9.000 svjetlosnih godina, takozvanim Redklifovim talasom.
"Međutim, Redklifov talas je mnogo manji filament i nalazi se u drugom dijelu diska galaksije u poređenju sa talasom proučavanim u našem radu, mnogo bliže Suncu od velikog talasa. Dva talasa mogu, ali i ne moraju biti povezana. Zato bismo željeli da uradimo više istraživanja", dodala je Eloiza Pođo.
"Predstojeći, četvrti paket podataka iz Gaje uključivaće još bolje položaje i kretanja zvijezda Mliječnog puta, uključujući promjenljive zvijezde poput Cefeida. To će pomoći naučnicima da naprave još bolje mape i time unaprijede naše razumijevanje ovih karakterističnih osobina u našoj matičnoj galaksiji", rekao je Johanes Salman, projektni naučnik teleskopa Gaja pri ESA.
Studija je objavljena u žurnalu Astronomy and Astrophysics, prenosi Telegraf.