VAŠINGTON - Sjedinjene Država obilježiće sutra 50. godišnjicu prvog leta jednog Amerikanca u orbitu oko zemlje, ali danas na to istorijsko dostignuće gledaju pomiješanih osjećanja, jer prva nacija koja je poslala čovjeka na Mjesec sada zavisi od Rusije za slanje ljudskih posada na Međunarodnu svemirsku stanicu.
U 9.45 sati 20. februara 1962. godine iz jedanaestog pokušaja, astronaut Džon Glen je poletio iz Kejp Kanaverala raketom Atlas da napravi tri kruga oko Zemlje za pet časova.
Lansiranje je uslijedio skoro godinu dana poslije leta u svemir sovjetskog kosmonauta Jurija Gagarina.
Glenovim ljetom povraćeno je povjerenje u sposobnost SAD da se takmiče u svemirskoj trci i preko noći je od Glena napravilo nacionalnog heroja.
Sada 90-togodišnjak, Glen nije zaboravio političke implikacije svoje misije.
Sovjeti su "tvrdili u to vrijeme da su tehnički superiorniji i govorili da su, pošto njihove rakete lete a naše eksplodiraju na lansirnim rampama suviše često, dostigli tačku na kojoj su kao društvo superiorniji od nas", rekao je Glen na konferenciji za novinare u Kejp Kanaveralu.
"Bilo je dosta spekulacija o ulozi komunizma koju će da igra u budućnosti u svijetu", podsjetio je Glen i dodao da je u takvim uslovima takmičenja u vrijeme Hladnog rata došlo "do podsticaja za program Merkjuri", prenio je AFP.
Skot Karpenter, drugi Amerikanac koji je letio u svemir 24. maja 1962. rekao je da je prvi let u orbitu trasirao put za prvi korak ka ljetu na Mjesec, koji su Amerikanci izveli jula 1969. godine.
"Ti letovi dali su naciji saznanje da, iako smo bili iza Sovjeta u našem napretku, možemo da ih preteknemo i uradimo tačno ono što nam je Kenedi rekao da uradimo i da ćemo pobijediti Ruse na Mjesecu, a to smo i uradili", rekao je Karpenter.
Dva penzionisana astronauta izrazila su zabrinutost što NASA više nema letove sa ljudskom posadom u svemir, nakon što je posljednji od svemirskih šatlova povučen iz upotrebe prošlog jula.
Umjesto toga Amerikanci sada moraju da lete na Međunarodnu svemirsku stanicu na ruskim svemirskim brodovima Sojuz.
"To ukidanje šatlova znači da mi nemamo više vlastiti transportni sistem za odlazak na svemirsku stanicu", rekao je Glen, dodajući da sada moraju da prave ugovore s Rusima iako se radi o naciji koja je najdalje otišla u svemir.
Glen, koji je bio senator Demokratske stranke od 1974. do 1999. rekao je da je administracija bivšeg predsedniak Džordža Buša žrtvovala američke svemirske ambicije smanjujući finansiranje NASE.
"Mislim da je to loše", rekao je bivši astronaut i dodao da se nada da će se neki od napora za stvaranje vlastitog transportnog svemirskog sistema ostvariti.
NASA sada zavisi od privatnih preduzetnika u razvijanju sistema koji bi zamijenio šatl program, a koji treba da se ostvari za pet godina. Jedna od kompanija, SpejsX, treba da lansira prvi komercijalno razvijeni svemirski brod ka Međunarodnoj svemirskoj stanici marta 2020.
Kako Kina planira da pošalje čovjeka na Mjesec, Karpenter je rekao da je zabrinut da su Amerikanci "izgubili svoja nacionalna rješenja".
Kada smo Glen i ja počeli da radimo za NASU, SAD su u svijetu bile priznate kao zemlja koja "može nešto da uradi", a sada zbog raznih razloga na nas se širom planete gleda kao na zemlju "koja ne može nešto da uradi", rekao je Karpenter.