Nil Armstrong, prvi čovjek na Mjesecu, koji je preminuo u 82. godini od posledica operacije na srcu, za sobom je ostavio suprugu Kerol, dva sina iz braka sa bivšom ženom Dženet, parstorka i pastorku i desetoro unučadi.
Ovo je saopštenje koje je porodica Armstrong izdala poslije njegove smrti:
“S bolom u srcu obavještavamo vas da je Nil Armstrong preminuo od posledica komplikacija operacije na srcu.
Nil je bio naš voljeni suprug, otac, djeda, brat i prijatelj. Nil Armstrong je bio i skroman američki heroj, koji je uvijek vjerovao da samo radi svoj posao. Ponosno je služio naciji, kao borbeni pilot mornarice, probni pilot i astronaut. Bio je uspješan i nakon povratka kući, u rodni Ohajo, gdje se uspješno bavio biznisom, predavao je na fakultetu i bio je istaknuta ličnost u svojoj sredini u Sinsinatiju.
Tokom celog života bio je zagovornik vazduhoplovstva i istraživanja i nikada nije izgubio dječačko divljenje prema ovim poduhvatima.
Koliko god da mu je bila važna privatnost, Nil je uvek cijenio izraze divljenja ljudi iz cijelog sveta i svih oblasti života.
Žaleći što smo izgubili veoma dobrog čovjeka, mi takođe odajemo počast njegovom izuzetnom životu i nadamo se da će inspirisati mlade ljude širom svijeta da vrijedno rade kako bi im se snovi obistinili, da budu voljni da istražuju i pomjeraju granice i da nesebično služe višim ciljevima.
Imamo jednostavnu molbu za sve koji se možda pitaju kako da odaju počast Nilu: sljedite njegov primjer kada je riječ o radu, dostignućima i skromnosti, a sledeći put kada izađete da se prošetate po vedroj noći i vidite Mjesec kako vam se smješi, pomislite na Nila Armstronga i namignite mu.”
NASA je povodom obilježavanja 40 godina od poletanja Apola 11 na Mjesec, pustila nekoliko remasterizovanih i par novih, dosad neobjavljenih, verzija istorijskog snimka iz 1969. godine..
Nil Armstrong nekoliko mjeseci nakon povratka iz misije Apolo 11, detaljno je u intervjuu datom radio-televizijskoj mreži Bi-Bi-Si govorio o tome kako je doživio svoj let na Mjesec. Na kraju razgovora, novinar ga je upitao:
“Da li, na osnovu onoga što ste saznali o Mjesecu dok ste bili tamo, vjerujete da će u doglednoj budućnosti biti moguće na njemu podići istraživačke baze ili slične objekte takvih razmkera?”
Evo šta je Armstrong predvideo:
"Da, ja sam prilično siguran da ćemo doživjeti izgradnju takvih baza, nešto poput laboratorija na Antarktiku i sličnih naučnih objekata sa stalnom posadom. Naravno, postoji problem kada je riječ o životnoj sredini, vakuumu, visokim i niskim dnevnim, odnosno noćnim temperaturama. Uprkos tome, Mjesec je po mnogo čemu gostoprimljiviji nego što je vjerovatno Antarktik. Nema oluja, snjega, jakih vetrova, do sada nam nisu poznati nepredvidljivi meteorološki fenomeni, a veoma je prijatno raditi u uslovima djelovanja gravitacije - čak bolje nego ovdje, na Zemlji. Mislim da će to biti prilično prijatno i praktično mjesto za naučni rad."
Armstrongov optimizam ilustruje atmosferu zlatne ere američkog istraživanja svemira. Ovaj astronaut ostaće zapamćen po svom doprinosu američkim idealima.
Kritike upućene NASA i Obami
Proteklih godina Armstrong je često kritikovao NASA, pa je čak na saslušanju u američkom Kongresu ocijenio da je "svemirska agencija nacionalna sramota".
Armstrong je prije dvije godine, zajedno sa još dvojicom kolega Džejmsom Lovelom i Južinom Kernanom, uputio otvoreno pismo predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Baraku Obami, u kojem kritikuje njegovu namjeru da smanji budžet NASA-e, i time onemogući novi povratak ljudi na Mjesec.