Kometa poznata kao “Đavolja kometa” trenutno prolazi pokraj Zemlje i eksplodira na svom putu oko Sunca, ali naučnik koji proučava takve fenomene rekao je za Insider da uprkos veličini i neobičnosti ove komete, njeno prijeteće ime ne označava prijetnju Zemlji.
Naučnici je prepoznaju kao 12P/Pons-Brooks, a posljednji put smo je mogli vidjeti na nebu prije više od 70 godina. Procjenjuje se da je kruta jezgra komete promjera oko 20 kilometara, što je otprilike dvostruko veće od najviše tačke Mount Everesta, piše Klik.hr
Obično, komete imaju promjer između 1 i 3 kilometra, no Đavolja kometa je izuzetno velika i rijetka, kako tvrdi Teddy Kareta, postdoktorski istraživač na Lowell Opservatorijumu u Flagstaffu u SAD-u.
“Znamo da je velika. Znamo da je neobična. Znamo da je rijetka”, rekao je Kareta za Insider.
Očekuje se da će kometa biti najvidljivija sljedećeg proljeća. Kometa će, čak i u svom najbližem prolazu, biti udaljena oko 1,5 astronomskih jedinica, što znači da će biti dalje od Zemlje nego što je Sunce.
“Možda će biti dovoljno svijetla da je možete vidjeti golim okom ili pomoću dvogleda, ali to neće biti zbog njene izuzetne blizine”, istakao je Kareta. “To će biti zbog njene prirodne svjetline.”
Ova kometa je izuzetno svijetla i neobična. Njeni “rogovi” zapravo su repovi gasa i prašine koji su rezultat niza neobičnih eksplozivnih izbijanja za koja naučnici još uvijek nemaju potpuno razumijevanje. Ove godine su zabilježena dva takva izbijanja, prvo u julu, a zatim i ranije ovog mjeseca.
“Kada se dogodi ‘izbijanje'”, prema Kareti, “komete postaju znatno aktivnije i izbacuju tone gasa i prašine u vrlo kratkom vremenu. Tada kometa brzo postaje svjetlija i zatim se vrati na svjetlinu koju je imala prije izbijanja. Kod Pons-Brooksa, ovo su zaista svijetli i izuzetno veliki izboji. To čini ovu kometu toliko zanimljivom za naučnike.”
Ova izbijanja su posebno zanimljiva zbog svoje učestalosti i lokacije. Jedna teorija sugeriše da komete sadrže oblike leda koji, kad su prvi put izloženi toplini Sunca, uzrokuju eksplozije. Međutim, takva izbijanja obično su opažena bliže Suncu i to ne tako često.
“Možda se dogodi dvaput u pet godina”, istakao je Kareta. “No, kometa Pons-Brooks eksplodira relativno često i, što je još čudnije, udaljena je od Sunca. Sada je dalje od Sunca od Marsa, gdje ‘nije baš toplo’. To postavlja pitanje: ‘Odakle dolazi energija koja pokreće ova velika izbijanja?’ i činjenica da može toliko puta, tako često.”
Kometa se očekuje da će dosegnuti svoju najveću svjetlinu sredinom aprila 2024. godine dok nastavlja svoje putovanje oko Sunca svakih 71,2 godine. Astronomi, kako profesionalni, tako i amateri, s nestrpljenjem je očekuju. “Vjerujem da je mnogo ljudi zaista uzbuđeno zbog ovog događaja”, zaključuje Kareta, a prenosi Poslovni.hr.