Svemir

Riješena misterija "neobičnog svjetla", trebalo im skoro 900 godina

Riješena misterija "neobičnog svjetla", trebalo im skoro 900 godina
Foto: Gerd Altmann/Pixabay | Riješena misterija "neobičnog svjetla", trebalo im skoro 900 godina

Kineski i japanski astronomi zabilježili su u 12. vijeku, prije gotovo 900 godina, neobično i jako svjetlo, čija svjetlost je bila snažna kao ona koju reflektuje Saturn. Oni su zabilježili i gdje se nalazila lokacija tog svjetla, ali njegov uzrok ostao je misterija sve do sada.

Astronomi sada tvrde da su riješili ovu zagonetku staru 840 godina. Prema njihovom mišljenju, dvije zvijezde velike gustine sudarile su se u Mliječnom putu i formirale supernovu. Eksplozija je najvjerovatnije dovela do formiranja zvijezde izuzetno visoke vreline, sada poznate kao Parkerova zvijezda, kao i nebule, "oblaka" gasa i prašine koji se širi, pod imenom Pa 30.

Ova supernova, ili kako su je zvali kineski astronomi "gostujuća zvijezda", bila je vidljiva od 6. februara do 6. avgusta 1181. godine. Ona je jedna od samo devet supernova u našoj galaksiji koje su zabilježene kroz istoriju, navodi se u naučnoj studiji objavljenoj u časopisu "Astrofizikal džurnal leters".

Astronomi su do sada našli ostatke svih supernova, osim ove koja je primijećena 1181. godine.

Nebula Pa 30 otkrivena je 2013. godine. Naučnici su u novoj studiji izračunali koliko brzo se širi i došli do brzine od 1.100 kilometara u sekundi. Znajući tu brzinu, izračunali su da mora da bude stara oko 1.000 godina, što ju je "smjestilo" u period kada su kineski i japanski astronomi uočili jarko svjetlo na nebu.

Takođe, to je potvrđeno i istorijskim dokumentima, koji opisuju neobičnu svjetlost i "gostujuću zvijezdu" na nebu.

U tim dokumentima navedeno je da se ona nalazi između sazviježđa Čuanše i Huagai, kako su ih obilježavali kineski astronomi, što odgovara poziciji Parkerove zvijezde, kaže Albert Zijlstra sa Univerziteta Mančester.

Astronomi su i ranije pretpostavljali da je Parkerova zvijezda nastala spajanjem dva bijela patuljka, zvijezde ekstremne gustine koje su potrošile svoje nuklearno gorivo. Takvo spajanje dovodi do nastanka relativno rijetke vrste supernove.

Supernova iz 1181. imala je upravo karakteristike te rijetke vrste, kaže Zijlstra. Imajući to u vidu, kao i druge informacije, vrijeme nastanka, njeno trajanje, Zijlstra kaže da se može zaključiti kako su Parkerova zvijezda i nebula Pa 30 upravo ostaci te supernove iz 1181. godine, prenosi "Lajvsajens".

(B92.net)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije