Nakon višedecenijskog traganja, astronomi su konačno uočili zvjezdani saputnik čuvene crvene superdžinovske zvijezde Betelgeze, čime je riješena misteriozna pojava periodičnog tamnjenja njenog sjaja koja zbunjuje naučnike već hiljadama godina.
Otkriće je objavljeno 21. jula u dva naučna rada u časopisu The Astrophysical Journal, a donosi objašnjenje za šestogodišnje cikluse promjene sjaja ove desete najsjajnije zvijezde noćnog neba, vidljive i golim okom.
Prvi put otkriven saputnik
Zahvaljujući moćnom teleskopu „Džemini Nort“ na Havajima i njegovom instrumentu ‘Alopeke (što znači „lisica“ na havajskom), tim američkih astrofizičara, na čelu sa Stivom Hauelom iz NASA-inog istraživačkog centra Ejms, uspio je direktno da uoči saputnika Betelgeze.
„Mogućnost teleskopa da ostvari visoku ugaonu rezoluciju i jake kontraste omogućila je direktno otkrivanje saputnika Betelgeze“, izjavio je Hauel.
Instrument ‘Alopeke koristi tehniku poznatu kao „spekl-imidžing“, koja koristi veoma kratka vremena ekspozicije kako bi se eliminisale smetnje iz Zemljine atmosfere. To je omogućilo snimanje saputničke zvijezde koja se nalazi izuzetno blizu Betelgeze – na svega četiri puta većoj udaljenosti od one između Zemlje i Sunca – unutar same proširene atmosfere superdžina.
Dvije zvijezde – dvije sudbine
Otkriveni saputnik je plavo-bijela, vruća zvijezda mase oko 1,5 puta veće od Sunca. Zanimljivo je da još nije započela sagorijevanje vodonika u jezgru, što označava početak „zvjezdanog života“, dok je Betelgeza već pri kraju svog postojanja.
Iako su nastale istovremeno, Betelgeza, 700 puta veća od Sunca, daleko je brže potrošila svoje nuklearno gorivo, što znači da bi se mogla pretvoriti u supernovu uskoro – astronomski gledano, u narednih nekoliko desetina hiljada godina.
Tim naučnika predviđa da će Betelgeza, zbog svoje snažne gravitacije, progutati saputnika u narednih 10.000 godina. To bi bio rijedak slučaj „zvjezdanog kanibalizma“ u binarnim sistemima.
Riješena i misterija tamnjenja
Promjene u sjaju Betelgeze zbunjivale su astronome vijekovima, ali sada se vjeruje da je upravo gravitaciona interakcija sa saputnikom uzrok sekundarnog, šestogodišnjeg ciklusa zatamnjenja.
To je različito od tzv. „Velikog zatamnjenja“ iz 2019–2020. godine, kada je Betelgeza naglo izgubila sjaj, što je podstaklo spekulacije da bi mogla uskoro eksplodirati kao supernova. Ipak, taj fenomen je 2023. objašnjen kao posljedica ogromnog oblaka prašine koji je sama zvijezda izbacila.
Šta nas očekuje
Astronomi će imati sljedeću priliku da posmatraju saputnika Betelgeze u novembru 2027. godine, kada će biti na maksimalnoj udaljenosti od glavne zvijezde.
Novo otkriće ne samo da donosi odgovore o specifičnostima Betelgeze, već i pruža širi uvid u ponašanje crvenih superdžinova, koji često prolaze kroz dugotrajne promjene u sjaju.
„Ovo otkriće je na samim granicama onoga što se može postići teleskopom Džemini kada je u pitanju visoka ugaona rezolucija – i uspješno je“, zaključio je Hauel, prenosi Telegraf.