MOSKVA - Rusija će 2014. poslije pauze od skoro četiri decenije obnoviti programe intenzivnog istraživanja Mjeseca uz pomoć kosmičkih stanica.
Prvo će se uputiti prema Mjesecu "Luna-glob" stanica koja je zapravo sistem orbitalnog aparata i aparata za ateriranje. Ima vremena da bi se precizirao broj aparata, jer težina stanice već prevazilazi normu.
Međutim, čak i u uslovima strogih ograničenja naučnici smatraju da je neophodno da montiraju na modulu za slijetanje dva svjetlosno-diodna svjetionika.
Svjetlosni signali se široko primjenjuju u kosmosu, naročito posljednjih godina, kada su se pojavile manje laserske svjetlosne diode. Kanali kosmičke veze pomoću laserskih zraka nisu podvrgnuti smetnjama i vremenskim promjenama i bez njih se ne mogu zamisliti sistemi spajanja i navigacije.
Upravo će se navigacijom baviti svjetlosne diode na "Luni-glob" - kaže naučnik Instituta astronomije RAN Aleksandar Bagrov.
Glavni zadatak svjetlosnih svjetionika jeste fiksacija tačnog položaja aparata koji slete na površinu Mjeseca.
Mjesto slijetanja može se nalaziti do kilometar od realne tačke. Međutim, ako u stanici ima svjetionika, položaj tačke, koja zrači svjetlost na površini Mjeseca otkriće položaj modula sa tolerancijom šest metara.
Prvi svjetionik uputiće zrak prema gornjoj tački Mjesečevog neba. Kada iznad aparata bude letio Mjesečev satelit, on će fiksirati svjetlosno zračenje. Drugi svjetionik biće upućen prema Zemlji.
Svjetionik će omogućiti da se precizira sistem koordinata na Mjesecu, šta je neophodno radi sastavljanja njegovih preciznih karata, jer na Mjesecu nema analoga Grinvičke opservatorije, sa kojom bi bio povezan nulti Mjesečev meridijan - objašnjava Bagrov.
Kada se na slici Mjesečevog pejzaža nađe jarka tačka svjetlosnog svjetionika, odmah će biti jasno na kome se mjestu nalazi modul za slijetanje. Ako Mjesečev satelit bude napravio nekoliko stotina obrtaja oko Mjeseca i kod svakog fiksirao svjetionik, moći će se veoma tačno odrediti i položaj Mjesečevog pola, odnosno, najvažnije koordinate, koje omogućavaju da se sazna položaj drugih objekata na Mjesecu.
Svjetionik koji gleda u Mjesečev zenit puštaće bijele zrake, a onaj upućen ka Zemlji - zelene. Posmatrači će ga vidjeti u teleskopu kao slabu zvijezdu 9. veličine.
Tehnologija zelenih lasera je dobro odrađena - ističe naučnik. Energiju će svjetionici dobijati ne od stanice, već od sunčevih baterija u vidu cilindričnih čaša, u kojima će biti pričvršćene svjetlosne diode.
Zahvaljujući tome što modul slijeće blizu Mjesečevog pola, neka će strana cilindra obavezno biti osvijetljena Suncem - navodi "Glas Rusije".
Birajući mjesto za slijetanje, ruski stručnjaci nisu slučajno izabrali Mjesečev pol, gdje nije slijetala ni jedna stanica. U visokim Mjesečevim širinama u kraterima pronađeni su znaci prisutnosti vode, doduše, za sada indirektni.
Osnovni cilj "Lune-globa" jeste da je nađe, jer bi voda obezbijedila buduće Mjesečeve doseljenike kiseonikom radi disanja i vodonikom kao gorivom za rakete. Zato se voda može smatrati najvažnijim resursom za osvajanje Mjeseca, koje će, izgleda, početi od njegovih polova.