Viši naučni saradnik na Institutu za fiziku u Beogradu Milovan Šuvakov i njegov kolega, naučni savjetnik Veljko Dmitrašinović, otkrili su 13 novih načina na koje tri nebeska tijela mogu da se kreću u jednom sistemu.
U prvih 300 godina otkako je „problem tri tijela“ definisan, otkrivene su samo tri familije rješenja, a dva Srbina su za dvije godine istraživanja uspjela da otkriju još 13 novih familija.
Šuvakov za Kurir kaže da ovo otkriće nije ništa revolucionarno, ali je iznenađujuće to što do sada nikome ništa slično nije palo na pamet.
- Ono što smo uradili jeste najjednostavnija stvar koju bi iko zamislio. Bili smo šokirani kad smo došli do novih rješenja, a bili smo još više šokirani kad smo saznali da sve ovo nije bilo prethodno otkriveno - priča Šuvakov. On dodaje da je još Isak Njutn davno ukazao na zakon gravitacije, koji uvijek može da predvidi putanje dva tijela u gravitacionom polju, kao što je slučaj sa sistemom koji se sastoji od zvijezde i planete. Putanje su u tom slučaju uvijek elipse. Njutn, međutim, nije bio u stanju da dođe do sličnih rješenja kad tri tijela kruže jedna oko drugih.
- U opštem slučaju, poznato je da tri tijela, koja kruže jedna oko drugih, nikada nemaju istu putanju. Međutim, specijalne, periodične slučajeve bilo je teško pronaći. Matematičari Lagranž i Ojler pronašli su neka rješenja u 18. vijeku, ali novih otkrića na tu temu nije bilo sve do sedamdesetih godina 20. vijeka, kad su američki matematičar Rodžer Bruk i francuski astronom Mišel Enon uspjeli da otkriju još. Do sada su specijalni slučajevi bili podijeljeni u tri familije, od kojih je posljednju otkrio fizičar Kristofer Mur s Instituta Santa Fe 1993. godine - pojašnjava Šuvakov za Kurir.
Prema njegovim riječima, on i Veljko Dmitrašinović podijelili su sve putanje kretanja tri tijela, uključujući i prethodno poznate, u 16 familija na osnovu figura koje formiraju u apstraktnom prostoru nazvanom sfera oblika.
- Te familije smo sortirali u četiri klase na osnovu simetrije i drugih karakteristika oblika, gdje prva klasa sadrži sva prethodno otkrivena rješenja - kaže Šuvakov i dodaje da će u narednom periodu testirati koliko su njihova rješenja stabilna, a ako jesu, to znači da bi mogla biti nađena i u prirodi - u kosmosu.
Milovan Šuvakov kaže za Kurir da je njemu i kolegama ogroman problem to što se proteklih nekoliko godina povećao broj istraživača, a budžet za nauku je ostao isti.
- Nemamo novac za konferencije kako bismo predstavili svoja istraživanja. Takođe, već dvije-tri godine nemamo dovoljno sredstava za održavanje opreme. Ono što nam stvara dodatne teškoće u radu jeste finansiranje određenih projekata. U Srbiji se svi projekti jednako finansiraju, bez obzira na to koliko su uspješni, što ne doprinosi produktivnosti - kaže Šuvakov.