Svemir

Studija: Bakterije će snabdijevati astronaute kiseonikom

Studija: Bakterije će snabdijevati astronaute kiseonikom
Foto: Unsplash/Edgar Moran | Studija: Bakterije će snabdijevati astronaute kiseonikom
Srna

Astronauti na Marsu imaće kiseonik, vodu, hranu i drugi potrošni materijal tako što će sve to nabavljati na samoj Crvenoj planeti, i to putem bakterija, navedeno je u naučnoj studiji objavljenoj u časopisu "Frontijers in mikrobajolodži".

U tekstu je navedeno da se anabaena (cijanobakterija) može uzgajati putem lokalnih gasova, vode i drugih hranjivih materija i sve to pod niskim pritiskom.

To znatno olakšava razvoj bioloških sistema potrebnih za održavanje života na Marsu.

Cijanobakterije mogu koristiti gasove dostupne u atmosferi Marsa, pri niskom ukupnom pritisku, kao izvor ugljenika i azota.

U tim uslovima cijanobakterije zadržavaju sposobnost rasta u vodi koja sadrži samo prašinu poput one na Marsu i koja se i dalje može koristiti za ishranu drugih mikroorganizama.

To bi moglo pomoći da dugoročne misije na Mars postanu održive, ističe glavni autor studije Kiprijen Verse, astrobiolog koji vodi Laboratoriju za primijenjenu svemirsku mikrobiologiju na Univerzitetu u Bremenu.

Cijanobakterije su dugo bile "ciljane" kao kandidati za biološku podršku životu u svemirskim misijama budući da sve vrste ovih bakterija proizvode kiseonik fotosintezom, dok neke mogu fiksirati atmosferski azot u hranjive materije.

Ozbiljan problem je što ne mogu opstati u atmosferi Marsa, gdje je ukupni pritisak manji od jedan odsto Zemljinog, odnosno prenizak za prisutnost tekuće vode, dok je parcijalni pritisak azota prenizak za metabolizam cijanobakterija.

Kako bi pronašli prikladne atmosferske uslove, naučnici su razvili bioreaktor pod nazivom "Atmos" u kojem se cijanobakterije mogu uzgajati u vještačkoj atmosferi pri niskom pritisku.

Osim azota i ugljen-dioksida, te gasova iz atmosfere Marsa i vode, koja se može dobiti iz leda, hranjive materije bi trebale da dolaze i iz regolita, prašine koja prekriva planete i mjesece slične Zemlji.

Pokazalo se da je marsovski regolit bogat hranjivim materijama kao što su fosfor, sumpor i kalcijum.

"Atmos" ima devet jednolitarskih posuda od stakla i čelika, od kojih je svaka sterilna, grijana, kontrolisana pritiskom i digitalno nadzirana, dok se kulture u njima neprestano miješaju.

Autori su izabrali soj cijanobakterija koje fiksiraju azot pod nazivom "Anabaena sp. PCC 7938", jer su preliminarni testovi pokazali da bi bio posebno dobar u korištenju marsovskih resursa i pomaganju u rastu drugih organizama.

Pokazalo se da su blisko srodne vrste jestive, prikladne za genetski inženjering i sposobne da formiraju specijalizirane "uspavane ćelije" kako bi preživjele teške uslove.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije