Svemir

Svemirska letjelica slučajno prošla kroz rep umiruće komete

Svemirska letjelica slučajno prošla kroz rep umiruće komete
Foto: Printscreen | Svemirska letjelica slučajno prošla kroz rep umiruće komete
N.N.

Izgleda da nam je kometa koja se prošle godine raspala prije nego što je trebalo da se pojavi na noćnom nebu Zemlje ostavilao rijedak i divan poklon.

Dok je njen, već bestjelesni rep nastavio putovati kroz Sunčev sistem, kroz njega je sasvim slučajno proletjela sonda "Parker" koja orbitira oko Sunca. Letjelica nam je tom prilikom pružila jedinstveni uvid u rep raspadnute komete.

Komet C/2019 Y4 (ATLAS) otkriven je u decembru 2019. godine. Snimatelji komete su očekivali da će je putanja dovesti blizu Zemlje i da će biti vidljiva golim okom. Ali ona se raspala prije nego što je uspio doći do nas.

Letjelica koja proučava Sunce

U aprilu prošle godine snimci svemirskog teleskopa Hubble pokazale su fragmente komete na kojima se led sublimirao, prelazio iz čvrstog u gasovito stanje, kako su se oni sve više približavali Suncu. To zapravo nije neuobičajena pojava, ali je mnogim astronomima amaterima pokvarilo planove za posmatranje kometa.

Ali, stručnjaci su imali još jedan potencijalan plan za proučavanje C/2019 Y4 (ATLAS). Nedugo nakon što je sonda Parker lansirana, naučnici su shvatili da bi u jednom trenutku trebalo da prođe kroz rep kometa. Ova svemirska letjelica nije dizajnirana, odnosno predviđena za ovakvu vrstu susreta, njena primarna funkcija je proučavanje Sunca. Dodatno, njeni instrumenti nije trebalo da budu uključeni za vrijeme prolaska kroz rep. Ali, naučnici su pomislili: ništa nas ne košta, zašto ne iskoristiti priliku i istražiti što se da. 

Kad se kometa raspala, odlučeno je da sonda Parker nastavi tom putanjom, s obzirom na to da su u tom trenutku bile izvršene sve pripreme. Niko nije mislio da će otkriti nešto značajno. Međutim, kada je sonda Parker prišla fragmentima komete, uočila je nešto zanimljivo.

"Četvrtog juna 2020. smo identifikovali strukturu magnetskog polja povezanu s potpunim preokretom magnetskog polja, lokalnim usporavanjem protoka i velikom gustoćom plazme te pojačanim izbojima prašine i energetskih iona", navode naučnici sa Univerziteta College London.

Magnetsko polje kometa

Drugim riječima, instrumenti sonde Parker registrovali su magnetsko polje repa kometa, koji se nalazio unutar okolnog interplanetarnog magnetskog polja. Zbog toga su mogli saznati više informacija o repu C/2019 Y4, piše Science Alert.

Komete, naime, imaju dva repa. Jedan se sastoji od prašine koju kometa izbacuje kada sublimira ledeni materijal. Pritom se stvara prašnjava atmosfera oko jezgra komete koja se naziva koma. Solarno zračenje i vjetar stvaraju pritisak i potiskuju prašinu iz kome, prilikom čega se stvara rep.

S druge strane, ionski rep nastaje kad ultraljubičasto sunčevo zračenje ionizira molekule u komi, pri čemu dolazi do stvaranja plazme. Plazma, pak, kreira magnetosferu, koju takođe potiskuje solarni vjetar, pa nastaje ionski rep.

Rezultati sa sonde Parker pokazali su da magnetsko polje ionskog repa opstaje neko vrijeme i nakon raspada kometa.

(Index.hr)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije