LONDON - Evropski astronomi detektovali su svjetlost sa veoma svijetle, stare galaksije sa supermasivnom crnom rupom u svom središtu, za koju tvrde da će im pomoći da objasne pojedinosti vezane za početak svemira.
Ovaj fenomen je poznat pod nazivom kvazar. Riječ je o izuzetno svijetlim, ali veoma udaljenim galaksijama sa moćnom crnom rupom u svom jezgru.
Dosad najudaljeniji kvazar ikada viđen odaslao je svjetlost 870 miliona godina nakom Velikog praska, za koji se vjeruje da se dogodio prije oko 13,7 milijardi godina.
Ovaj rekord su sada oborili evropski astronomi koji su, poslije petogodišnjeg istraživanja, pronašli kvazar koji je emitovao svjetlost 770 miliona godina nakon rođenja kosmosa.
Kvazar pod imenom ULAS J1120+0641 ima "crveni pomak", tj. potpis crvene svjetlosti, koji upućuje na njegovu udaljenost, od 8,6, što znači da je svjetlost putovala do nas 12,9 milijardi godina.
"Ovaj kvazar je svojevrsna sonda ranog Univerzuma", kazao je za AFP vođa tima, astrofizičar Stiven Voren sa Imperijalnog koledža u Londonu. "Riječ je o veoma rijetkom nebeskom tijelu koje će nam pomoći da shvatimo kako su supermasivne crne rupe narasle nekoliko stotina miliona godina nakon Velikog praska."
Mjerenja pokazuju da crna rupa kvazara ima masu koja je oko dvije milijarde puta veća od Sunca, što je veličina koju je teško pomiriti s važećim teorijama.
Super masivnim crnim rupama su, prema postojećim hipotezama, bile potrebne milijarde godina da bi narasle, postepeno usisavajući materiju iz svog okruženja.
Kvazar je nastao u posljednjem periodu "reionizacije", ere stvaranja prvih zvijezda.
Tokom istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u časopisu "Nature", astronomi su koristili Evropski veliki teleskop na Andima u Čileu, kao i britanski infracrveni teleskop na Havajima.