NASA-in robotizirani rover Curiosity sletio je u ponedjeljak na Mars kako bi potražio moguće tragove života na Crvenoj planeti
Misija vrijedna 2,5 milijarde dolara, lansirana je u novembru prošle godine, a na svojem je putovanju prešla oko 57 miliona kilometara.
Uspjeh je u NASA-inom kontrolnom centru dočekan s velikim oduševljenjem i aplauzom.
Rover je poslao i prve slike niske rezolucije kroz prašinom prekriven objektiv (koji tek treba očistiti) koje prikazuju roverov točak i sjenu. Prve slike u boj trebale bi stiči u narednih nekoliko dana.
Curiosity, takođe poznat kao Mars Science Laboratory (MSL), najveće je i najsloženije vozilo koje je ikada lansirano na Crveni planet. Opremljeno je obiljem instrumenata koji će u krateru Gale, jednoj od najdubljih udubina na Marsu, potražiti znakove života. Budući da rover teži gotovo tonu, tehnika spuštanja skakutanjem uz pomoć vazdušnih jastuka u ovom se slučaju nije mogla primijeniti pa je za njegovo meko pristajanje konstruiran poseban raketni nosač - lebdjelica. Nakon slijetanja rover je javio da je 'aterirao' brzinom od samo 0,6 metara u sekundi.
Ponovno smo na Marsu. To je apsolutno nevjerovatno', rekao je NASA-in administrator Charles Bolden. 'Nije moglo biti bolje.'
Tim zadužen za misiju sljedećih će nekoliko sati provesti u procjenjivanju stanja vozila. Naučnici ističu da je rover previše vrijedan da bi se žurilo.
Od ulaska Curiosityja u Marsovu atmosferu do slijetanja na njegovu površinu prošlo je sedam minuta, koje su NASA-ini stručnjaci nazvali 'sedam minuta strave'. Budući da svjetlosti treba 13 minuta da s Marsa stigne do Zemlje, kontrola misije nije mogla preduzeti baš ništa - cijeli proces odvijo se potpuno automatski.
Vrhunski laboratorija za konačne odgovore
Curiosity je opremljen brojnim uređajima koji bi trebali moći otkriti organske materijale, odnosno tragove života koji postoji ili je davno u prošlosti postojao na Marsu.
Među ostalim ima zlatom optočen uređaj Sample Analysis on Mars (SAM), bušilicu za kamenje i stijene, laser te pećnicu u kojoj će se uzorci tla izložiti visokim temperaturama od oko 1.000 stupnjeva kako bi se utvrdilo ima li u njima organskih materijom koje nije jednostavno izdvojiti čak ni iz pustinjskih uzoraka na Zemlji.
SAM takođe može zdrobiti, zagrijati i otkriti minerale koji se mogu formirati samo u prisustvu vode.
Konačno laboratorija može prikupiti metan i utvrditi udio ugljenika 12 i ugljenika 13 u njemu.
Ugljenik 12, koji koriste i stvaraju živih organizma, trebao bi biti znak prisustva života, mada ne i konačan. U svakom slučaju, tehnologija koju posjeduje Curiosity daleko je naprednija od Vikingove koja je 1976. dala negativne rezultate iako je zabilježila neke tragove organskog metil klorida koji su se tada smatrali kontaminacijom.
U ovoj misiji takođe je važna činjenica da je za slijetanje odabrana lokacija na kojoj je već ranije potvrđeno postojanje vode, odnosno leda pod površinom s glinastim tlom koje bi moglo dobro očuvati tragove organskih materijom.
Poznato je da organski materijali putuju Sunčevim sistemom na kometima i meteorima te da padaju na razne planete. Ova bi misija trebala odgovoriti na pitanje je li se život stigao razviti na Marsu prije nego što su njegova mora presušila te je li zračenje na njemu danas prejako za opstanak bilo kakvih organizama.
Satnica sljetanja
7.22 sati Prema planu spuštanja započeo je ulazak u atmosferu Marsa
7.30 sati Padobran koji usporava kapsulu otvorio se prema rasporedu
7.31 sati Uz oduševljenje u NASA kontrolnom centru spuštanje kapsule Curiosity na Mars provedeno je uspješno i po planu
7.32 sati Curiosity šalje prvu fotografiju s Marsa
7.35 sati Prema signalu koji stiže s Marsa u NASA-in centar, a šalje ga računalo rovera, sve je proteklo u najboljem redu i misija istraživanja Crvenog planet odvija se po predviđenom planu
7.47 sati Ovo je veliki dan za NASA-u i za cijeli američki narod. Vidjeti sliku s Marsa koju odašilje Curiosity bilo je nezaboravno. Ovo je veliki korak u istraživanju svemira, a ovim ćemo prvi put moći utvrditi je li na Marsu ikada bilo nekog oblika života, kazao je za CNN savjetnik predsjednika Obame za znanost.
Plan slijetanja:
- - u 7.31 kapsula koja nosi Curiosity ulazi u atmosferu na visini od oko 125 kilometara pri brzini od oko 21.240 km/h
- - na visini od 11 kilometara otvara se padobran, brzina je 1450 km/h
- - na visini od 8 kilometara odbacuje se toplinski štit
- - na visini od 1,6 kilometara kapsula i padobran se odvajaju. Curiosity i "nebeski kran" spuštaju se brzinom od 290 km/h
- - pali se osam raketa kako bi se brzina smanjila na oko 2,75 km/h
- - 12 sekundi prije slijetanja počinje manevar "nebeskog krana". Curiosity se spušta na kablovima a njegovih šest točkova se izbacuje za slijetanje
- - Slijetanje! U trenutku doticanja površine kablovi se odvajaju i "nebeski kran" pada na sigurnu udaljenost od rovera koji počinje svoju misiju istraživanja Crvenog planeta, a koja bi trebala trajati najmanje dvije godine.
Obama: Spuštanje rovera izuzetno tehnološko dostignuće
Američki predsjednik Barak Obama pozdravio je danas uspješno spuštanje rovera "Kjuriositi" na Mars i rekao da to predstavlja izuzetno tehnološko dostignuće.
"Uspješno spuštanje 'Kjuriositija', najsofisticiranije naučne laboratorije koja je ikad sletetla na drugu planetu, predstavlja izuzetno tehnološko dostignuće koje će služiti kao ponos nacije i u dalekoj budućnosti", poručio je Obama, a prenio AFP.
Robot NASA-e "Kjuriositi" (Curiosity) spustio se danas na Mars, gdje će početi dvogodišnju misiju pronalaženja dokaza da su na crvenoj planeti nekada postojali uslovi za život, a na zemlju su već stigle prve slike koje je rover snimio.
"Ne mogu da vjerujem. Ovo je nevjerovatno", izjavio je Alen Čen, vođe tima za spuštanje "Kjuriositija" kada su na Zemlju stigle prve slike stjenovitog terena, a na jednoj od njih se vidi točak letjelice, prenio je Rojters.
Letjelica "Kjuriositi", najambicioznija i najveća mašina koja je ikada poslata u kosmos, poletjela je sa Zemlje u novembru prošle godine i prešla je put dug 560 miliona kilometara.
"Kjuriositi" je opremljen insutrumentima za ispitivanje stijene u krateru Gejl, jednom od najvećih udubljenja na Marsu, u potrazi za mogućim pokazateljima da su na toj planeti nekada živjeli mikroorganizmi.
