Svemir

Zagonetna podzemna jezera na Marsu, tamo su gdje ne bi trebalo da budu

Zagonetna podzemna jezera na Marsu, tamo su gdje ne bi trebalo da budu
Foto: NASA | Zagonetna podzemna jezera na Marsu, tamo su gdje ne bi trebalo da budu

Naučnici su 2018. godine objavili jedno otkriće koje je zauvijek promijenilo naše poimanje prašnjavog i crvenog Marsa - radarima su otkrili da se tik ispod njegove površine skriva blistava "mrlja", što je ukazivalo na postojanje podzemnog spremnika s tekućom vodom.

Nakon što su sproveli naknadne analize, stručnjaci su pronašli još takvih sjajnih mrlja i ustanovili da se ispod suve površine Crvene planete skriva čitava mreža podzemnih jezera.

Veliko otkriće, zar ne? Iako se na Marsu može naći zaleđene vode, naučnici do sada na njemu nisu pronašli ni kap tekuće, tako da je mogućnost postojanja podzemnih rezervoara veliki preokret u shvatanju geologije Crvene planete.

Ali, nije sve tako jednostavno

Postoji samo jedan problem. Prema novom istraživanju, koje je takođe pronašlo još desetine takvih sjajnih mrlja, neke od njih nalaze se u regijama koje su prehladne za tekuću vodu, čak i za slanicu (salamuru) koja ima nižu temperaturu zamrzavanja od slatke vode.

"Za sada nismo sigurni prikazuju li ti signali područja tekuće vode ili ne, ali zasigurno su te svijetle mrlje rasprostranjenije nego što se prvobitno mislilo. Ili je tekuća voda česta pojava ispod južnog pola Marsa ili ovi signali ukazuju na nešto sasvim drugo", rekao je planetarni naučnik Jeffrey Plaut iz NASA instituta Jet Propulsion Laboratory.

Prvu takvu mrlju uočila je na Marsovom južnom polu letjelica Mars Express pomoću svog radara Mars Advanced Radar for Subsurface and Ionosphere Sounding (MARSIS). Nakon dalje analize arhiviranih podataka otkrivene su još tri ovakve karakteristike koje liče jezeru.

"Neke vrste materijala odražavaju signale radara bolje od drugih, među njih spada i tekuća voda", rekla je prošle godine za Science Alert planetarna naučnica Graziella Caparelli sa Univerziteta Southern Queensland u Australiji.

"Stoga, ako su signali koji dolaze ispod zemlje jači od onih koji se odbijaju s površine, onda možemo pretpostaviti da se radi o tekućoj vodi", dodala je.

Plaut i planetarna naučnica Aditya Khuller sa Univerziteta Arizona proširili su prijašnju potragu za svijetlim mrljama. Mapirali su 44.000 mjerenja iz 15 godina MARSIS-ovih podataka kako bi pokrili cijeli južni pol Marsa.

Pronašli su desetine visoko reflektirajućih područja. Ali, neka od njih nalazila su se na kilometar ispod površine, gdje su oko -63 stepena Celzijusova.

Prethodna istraživanja pokazala su da voda puna kalcijuma i magnezijuma može ostati dugo u tekućem stanju i na -123 stepena Celzijusova. Takođe znamo da je Mars bogat takvim solima, kao i natrijumom. Ali, studija iz 2019. je pokazala kako nema te količine soli koja je dovoljna za otapanje leda u podnožju slojeva naslaga na južnom polu Marsa.

Ni vulkanska aktivnost ne rješava problem

Stručnjaci su stoga zaključili da bi za otapanje trebalo da postoji neki oblik geološkog zagrijavanja, možda u obliku geotermalne aktivnosti ili vulkanizma. Međutim, iako postoje dokazi vulkanskih aktivnosti na Marsu, one su detektirane izvan područja polova.

"Jedna mogućnost za dobijanje ovakve količine toplote je vulkanizam. Ali nismo vidjeli jake dokaze nedavnih vulkanskih aktivnosti na južnom polu. A čini se malo vjerovatnim da bi vulkanska aktivnost na jednom području omogućila postojanje podzemne tekuće vode na cijeloj planeti", rekla je Khuller.

Pa šta su onda ove sjajne mrlje? Naučnici za sada nisu sigurni. Ako dalja istraživanja pokažu da se definitivno radi o tekućoj vodi, onda će biti potrebno i shvatiti po kojem principu se taj led otopio i pretvorio u podzemno jezero.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters.

(Index.hr)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije