Reakcije sudova na tužbe zbog naknadno povećanih kamata na odobrene kredite signal su da će natjerati banke da se ponašaju drugačije, ističe Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH.
Kaže da će stoga idući potez banaka biti ne samo da vrate kamate nego da ih i snize.
NN: Koliko se firmi obratilo sudu jer su banke naknadno povećale kamate na već odobrene kredite? Imali smo slučaj hotela "Evropa".
BAKŠIĆ: Ako recesija kao posljedicu bude imala smanjenje obima proizvodnje i potrošnje to će bankama biti smanjenje njihovog tržišta. Osnovna greška koju je BiH napravila je da nije vodila računa u kojoj će mjeri dozvoliti privatizaciju bankarskog sistema. Sada se nalazimo u situaciji da je 80 odsto kreditnog potencijala u stranim bankama. One su ovdje iz interesa, nemaju društvenu odgovornost.
Angažovali smo ombudsmena za zaštitu potrošača da ukaže na to da način na koji banke postupaju prilikom mijenjanja kamatnih stopa nije u skladu sa zakonima i to je bila direktna sugestija onima koji su to osjetili da se obrate sudovima. Sudovi su reagirali i sada je to jasan signal i drugima kako će natjerati banke da se ponašaju na drugi način. Ne samo firme nego i građani se žale i pokreću postupke. Mislimo da će sljedeći potez banaka biti da ozbiljno shvate situaciju i da ne, samo vrate kamate na nivo koji je bio ugovoren, nego da ponude i niže kamatne stope. Dva su spora već završena - hotel "Evropa" i hotel "Maestral" u Neumu koji je dobio odluku kojom se banci nalaže da vrati kamatnu stopu.
NN: Zbog promjene kamata samo "Farmavita" i hotel "Evropa" plaćaju oko 800.000 KM više na godišnjem nivou. Koliko je takvih?
BAKŠIĆ: Ugovori sa bankama su dio poslovne tajne. Znamo da među kompanijama koje rade sa ino-bankama ima onih kojima je kamatna stopa pet do šest odsto. Izostanak reakcije banaka ukazuje na to da su dobar dio kapitala plasirale stanovništvu gdje nema otpora i zbog toga se puno ne angažiraju na tome da razmišljaju o spuštanju kamatnih stopa privrednim subjektima.
NN: Šta je sa reprogramom kredita preduzećima?
BAKŠIĆ: Neke kompanije, poput "Konjuha", su dobile reprograme razgovarajući direktno sa bankama. Banke vrše procjenu.
NN: Šta nam govore šestomjesečni izvještaji o poslovanju kompanija? U kakvom je stanju bh. privreda?
BAKŠIĆ: Pad je prozvodnje u pojedinim sektorima između deset do 15 odsto u prosjeku. Recesija je zahvatila BiH. Pad je prihoda budžeta. Mjere koje smo predložili vladama da bi ublažile posljedice krize su predviđale intervenciju Centralne banke BiH prema bankama, tražili smo balansiranje socijalne i razvojne komponente budžeta. Rebalans budžeta FBiH usvojen je na sjednici parlamenta i na taj način će postati operativna sredstva MMF-a. Naš zahtjev je bio, i MMF je to prihvatio, da sredstva budu plasirana u investicije, proširenje proizvodnje i očuvanje radnih mjesta. Jedan od važnijih zahtjeva je bio pokretanje infrastrukturnih projekata. Svjesni smo da u budžetu nema dovoljno mogućnosti u ovom momentu, ali postoje već zaključeni aranžmani sa evropskim bankama. Sredstva su blokirana, plaćaju se penali jer se ne koriste, a ne koriste se jer država nije izvršila svoje obaveze.
NN: Prema nekim podacima, samo u FBiH ima 42.000 blokiranih računa preduzeća. Hoće li doći do masovnih stečaja?
BAKŠIĆ: Postoji strategija razvoja BiH u kojoj se zna šta će to država podržati, gdje će intervenirati iz budžeta. Stečaji se najčešće dešavaju u kompanijama čije poslovanje nije bilo nadgledano ili je bilo svjesnog popuštanja. Padaju u stečaj zbog neizvršenih obaveza koje su se godinama alkumulirale. Kompanije koje imaju blokirane račune moraće izvršiti obaveze na određeni način, prodajom dionica ili dijela vlasništva. Većina tih koje su pred stečajem su male firme. Priča o malim i srednjim preduzećima se aktuelizira uvijek u političke svrhe. Prevaziđen je način kreiranja budžeta kakav je sada. Više pažnje moramo pokloniti ekonomiji. Do sada smo je više poklanjali socijali.
NN: Kako će privreda dočekati kraj godine?
BAKŠIĆ: Pad je neminovan. Ne vjerujem u pogoršanje situacije. Ako uvedemo mehanizme kojim ćemo preduprijediti, uvedemo finansijsku dispciplinu doći ćemo na realan nivo naših mogućnosti. Uslov MMF-a je da uštedimo. Čini mi se da način koji smo izabrali nije pravi. Smanjenje plata znači smanjenje kupovne moći, a to znači smanjenje prodaje, smanjenje obima proizvodnje. Moramo raditi da se smanji broj zaposlenih u administraciji.
Krediti "zaobišli" Razvojnu banku FBiH
NN: Jeste li zadovoljni radom Razvojne banke FBiH?
BAKŠIĆ: Ona je u posljednje vrijeme pod lupom javnosti i međunarodnih finansijskih institucija. One su spremne da investiraju u BiH preko Razvojne banke jer je manja kamatna stopa. Zbog toga što nije bilo dovoljno transparentnosti u radu Razvojne banke često su sredstva koja su ugovorena s našom zemljom kanalisali preko komercijalnih banaka. Zato su ti krediti, koji su vrsta pomoći zemlji da se razvija i koji su obavezno sa grejs periodom i niskim kamatnim stopama, u stvari takođe skupi. Da bi radili sa Razvojnom bankom traže da ona bude više transparentna. I mi to tražimo.