Ambasada Rusije u Sarajevu pozvala je, kako su naveli, "bosanskohercegovačke prijatelje da dobro razmisle, da izvagaju sve 'za' i 'protiv', da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleki od konsenzusa" po pitanju članstva u NATO.
"Da pogledaju uspješan primjer takvih dinamično razvijenih zemalja koje se nisu pridružile Sjevernoatlantskom savezu kao što su Austrija, Irska, Švicarska, Švedska i Finska", navodi se u saopštenju.
Iz Ambasade su, reagujući publikacije koje hvale prednosti članstva Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantskom savezu, upitali da li je Bosna i Hercegovina spremna da šalje "svoje mlade ljude da ratuju za tuđe geopolitičke interese".
"Pristupanje NATO-u neće automatski popraviti ni socio-ekonomsku situaciju u BiH, na šta ovdje toliko računaju mnoge pristalice alijanse. Jer željeno članstvo u organizaciji ne podrazumijeva samo korištenje njenih mogućnosti, već i prihvatanje određenog niza obaveza. Da li je BiH spremna da šalje svoje mlade ljude u udaljene krajeve planete da ginu za tuđe geopolitičke interese? Znatno povećati svoju vojnu potrošnju umjesto usmjeravanja tih sredstava na rješavanje gorućih problema kojih i bez toga ima dovoljno u BiH?", navode iz Ambasade Rusije u BiH.
Navode da je prema nekim izjavama, jedna od glavnih teza u korist evroatlantskih integracija BiH psihološki i emocionalni aspekt.
"Kažu da je NATO 'najmoćniji savez na svijetu, sposoban da uspostavi dugoročni mir i stabilnosti u regiji u kojoj tradicionalno ključaju nesuglasice, te postoji visoki rizik sukoba', što će dovesti do toga da će 'evropski prostor postati kompaktniji, a politike država članica – predvidljive'. Zar je NATO neka duševna bolnica koja je stvorena radi liječenja postojećih strahova i fobija kod svojih pacijenata? Postavlja se logično pitanje: koga se Bosna i Hercegovina boji? Od koga bi je saveznici u bloku trebali zaštititi?", upitali su iz Ambasade.
Ističu da je njihov stav o članstvu BiH u NATO dobro poznat, te da će Rusija morati reagovati u slučaju zbližavanja s NATO.
"Na kraju, ni jedna runda proširenja alijanse nije poboljšala odnose Rusije s novim pristalicama NATO-a. Sama ekspanzija slabi regionalnu sigurnost i stabilnost, generiše psihologiju 'država na ratnoj liniji', stvarajući, u suštini, nove ili pomičući stare linije podjele u Evropi, u suprotnosti je s potrebom za pojavom kvalitativno novog sistema kolektivne sigurnosti na kontinentu, koji upravo zahtjeva ujedinjenje napora u borbi protiv novih prijetnji i rizika", navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Ambasade.
"Umjesto toga smisao postojanja Sjevernoatlantskog saveza koji se pretvorio u geopolitički projekat Zapada je borba protiv Rusije, a pristupanje njemu će prinuditi Sarajevo da zauzme stranu u vojno-političkoj konfrontaciji, čiju filozofiju Amerikanci a usljed njih i NATO nameću Evropi. Zar je to čemu BiH teži? Štaviše, uvjereni smo da je mehaničko proširenje NATO-a inercija prošlosti, ovjekovječivanje pristupa blokova iz vremena Hladnog rata, koji se, podsjećamo, odavno završio. Nažalost, naši partneri u Briselu to često zaboravljaju", dodali su u ruskoj Amabasadi.
Što se tiče terorizma, "glavne stvarne prijetnje savremenosti", ruska Ambasada tvrdi da NATO nije u mogućnosti odgovoriti na njega.
"Štaviše, akcije saveznika u Iraku, pa u Libiji i drugim zemljama regije Bliskog istoka, uključujući Siriju, samo šire ekstremizam i haos, stvaraju plodno tlo za pojavu novih terorističkih ćelija, čija meta odmazde postaju i države članice bloka. I o tome bi trebalo da porazmisle bosanskohercegovačke vlasti, s obzirom na činjenicu da su se neki građani BiH borili u Siriji na strani militanata, a sada se masovno vraćaju u domovinu", navodi se u saopštenju.
Ambasada Rusije navodi da je još jedan mit to da je NATO struktura koja promoviše pomirenje te doprinosi pronalaženju dodirnih tačaka među svojim članicama.
"Dovoljno je navesti primjer Turske i Grčke, koje su u permanentnom međusobnom sukobu i čiji se odnosi nisu nimalo poboljšali tokom članstva u bloku", naglašava se.
Dodaje se da NATO nije uspio adekvatno da reaguje ni na širenje pandemije virusa korona.
"Nije tajna da su države članice NATO-a među najviše pogođenim na svijetu i da imaju ozbiljne poteškoće u borbi protiv epidemije", navode iz ruske Ambasade i zaključuju:
"Suprotno našim zapadnim partnerima mi ne namećemo izbor vanjskopolitičkih prioriteta. Ali istovremeno pozivamo bosanskohercegovačke prijatelje da dobro razmisle, da izvagaju sve 'za' i 'protiv', da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleki od konsenzusa po ovom pitanju, da pogledaju uspješan primjer takvih dinamično razvijenih zemalja koje se nisu pridružile NATO-u kao što su Austrija, Irska, Švicarska, Švedska i Finska".