DEJTON - U Dejtonu u Ohaju u toku je dvodnevna konferencija kojom će se obilježiti 20. godišnjica potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
Na konferenciji učestvuju predstavnici aktuelne i ranije administracije SAD kao i nekoliko nekadašnjih učesnika u pregovorima. Među njima je američki diplomata Kristofer Hil, danas dekan na Denverskom univerzitetu i savjetnik Olbrajt-Stoundbridž grupe. U razgovoru za Glas Amerike, prenosi uspomene na pregovore ali i pogled na stanje u Bosni i na Balkanu 20 godina kasnije.
"Ne znam gdje bi Bosna bila danas, da nije bilo Dejtona, ali znam da bi bilo mnogo više ljudskih žrtava. Iskreno rečeno – sve teškoće koje je BiH imala u nastojanju da uspostavi jedinstvenu državu bile bi još veće bez Dejtonskog sporazuma", ističe HiL.
Hil ističe da je tokom potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma bilo dosta teških momenata.
" Bilo je mnogo teških trenutaka. Neka teritorijalna pitanja ... jer sa bošnjačkog stanovišta, bilo je gradova koji su brutalno etnički očišćeni ali su, na mapi, ipak završili u Republici Srpskoj u nastojanju da se izbjegne veliko pomjeranje stanovništva. Bilo je puno problema, ali je najvažnije bilo da se svim učesnicima objasni da je Dejton sporazum da se okonča rat, sa nekim provizornim političkim rješenjima, ali da je na građanima Federacije i Republike Srpske zadatak da izgrade snažniju uniju. Ako pogledate američku istoriju, postojao je ugovor „Članci konfederacije“ (Articles of Confederation) kojeg je poslije zamijenio Ustav, Dejton je bio nešto nalik tome ali za sada, niko nije otišao dalje od njega", navodi Hil..
Hil, kao i cijela međunarodna zajednica, izvukla je veliku pouku iz Bosne.
" Postoje mnoge krize u svijetu danas ali je vjerovatno najveća - situacija u Siriji. Jedna od pouka je da su sile zainteresovane za sudbinu Bosne – SAD, Britanija, Francuska, Nemačka – morale da se okupe i koncipiraju neki opšti plan, koji smo poslije razradili u Dejtonu, gdje smo zapravo primenili plan Kontakt grupe. Volio bih da se sličan proces odigra u Siriji. Ironija je što Rusija nije imala nikakvu vodeću ulogu u Dejtonskom sporazuma a sada ima jednu od vodećih uloga u Siriji, nisam siguran da će to biti zadovoljavajuće rješenje ali moraćemo da vidimo", rekao je Hil.
Hil je istakao da je poslije 20 godina javažnije to da je u BiH mir ali da nije načinjen dovoljan napredak u institucijama, niti u pridruženju EU.
"Veliki dio problema je u tome što je EU usporila proces proširenja, ali pred Bosnom je veliki posao", naglašava Hil i dodaje da bi volio da ljudi u uvide da moraju da ulože veći napor u integraciju.
"Znam da mnogi krive Dejtonski sporazum za to što nije bilo većeg napretka ali ponekad su to isti ljudi koji pominju Otomansko carstvo i Austrougarsku imperiju. Mislim da je vreme da ljudi pogledaju sebe, umjesto što očekuju da stranci menjaju njihovu zemlju", navodi Hil.
O tome kako vidi situaciju na cijelom Balkanu danas poslije Dejtonskog sporazuma i sporazuma koji su uslijedili, Hil ističe da je u velikoj mjeri cijeli region Balkana trpeo posljedice zbog činjenice da je za mnoge zemlje, nakon što je postignut Dejtonski sporazum, postojalo osjećanje da Balkan sada treba sam da rješava svoje probleme.
"Kad pogledate Kosovo, njega i danas ne priznaje pet članica EU što nije konstruktivna situacija. Zato mislim da mora da postoji razumjevanje da smo evo ovde, 20 godina poslije Dejtona, ali postoji toliko mnogo nezavršenog posla i treba da izvučemo obnovljenu energiju iz obiležavanja ove godišnjice da bismo završiili nedovršeni posao", završio je Hil.
(NN/Glas Amerike)