BANJALUKA - Nakon odlaska Miroslava Lajčaka institucija visokog predstavnika više nije potrebna i neophodno je da domaći političari preuzmu veću odgovornost za svoje postupke, ocijenili su politički analitičari u BiH.
Akademik Muhamed Filipović smatra da Miroslav Lajčak ne treba da dobije svog nasljednika, jer je rješenje problema u BiH u dogovoru domaćih političara.
"BiH možda i neće moći sama da se izbori sa svim izazovima, ali ćemo tad bar znati da smo krivi", kazao je Filipović dodajući da visoki predstavnici ni do sada nisu puno pomogli BiH.
Filipović kaže da on nikada nije smatrao da je u BiH potrebno tutorstvo, podsjećajući da je još 1992. godine pokojnom Aliji Izetbegoviću rekao da "svoje probleme moramo sami rješavati".
On je kazao da se na osnovu bogatog iskustva može reći da gdje god je međunarodna zajednica "nešto popravljala" da je na tim mjestima nastao haos.
Miodrag Živanović, profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, kaže da "institucija protektorata" u BiH više nema smisla.
Prema njegovom mišljenju, glavni problem je to da "država BiH ne postoji", tako da je neophodan unutrašnji konsenzus političkih snaga da bi se pokušalo nešto promijeniti.
Ipak, on kaže da se do konsenzusa ne može doći sa sadašnjim liderima u BiH, što znači da je neophodno da se organizuju novi izbori kako bi se vidjelo koje to partije mogu podržati.
Milan Šutalo, politički analitičar i glavni urednik portala Pincom, smatra da dok god postoji visoki predstavnik da će domaći političari svaljivati odgovornost na njega.
On misli da domaći političari moraju preuzeti odgovornost. Ipak, smatra da bi visoki predstavnik trebalo da ostane tu dok ne budu donesene promjene Ustava BiH. Šutalo je podsjetio da će od juna ove godine biti otvorena kancelarija specijalnog evropskog izaslanika i dodao da očekuje da će ona na raspolaganju imati jake diplomatske instrumente da utiče na političare, ali da oni neće biti poput onih iz bonskih ovlaštenja.
Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica je dala velika ovlaštenja visokim predstavnicima i praktično nije kontrolisala njihov rad, što je dovelo do nepostojanja kontinuiteta u njihovom radu i puno političkih lutanja u BiH.
Tanja Topić, politički analitičar iz Banjaluke, kaže da sama činjenica postojanja bonskih ovlaštenja koja se ne sprovode obesmišljavaju instituciju visokog predstavnika.
Ona je rekla da su se, osim što je svaki visoki predstavnik dao neki lični pečat, kroz tu instituciju prelamala razna neslaganja i pogledi unutar međunarodne zajednice prema BiH.
"Mislim da su često ta neslaganja vezivala ruke i međunarodnim predstavnicima", kaže Topićeva, dodajući da smatra da se upravo to i odrazilo na rad Miroslava Lajčaka.
Ona smatra da BiH ne može ući u Evropsku uniju pod "vrstom protektorata", odnosno s Kancelarijom visokog predstavnika.
Govoreći o otvaranju nove kancelarije specijalnog evropskog izaslanika, koja bi trebalo da zamijeni OHR, Topićeva kaže da i po tom pitanju postoji mnogo nejasnoća i da čak kreatorima tog projekta nije poznato koje instrumente mu staviti na raspolaganje.
Ipak, ona misli da će novi visoki predstavnik biti izabran, pa makar to bilo i privremeno rješenje, iz prostog razloga što Kancelarija visokog predstavnika nije ugašena.
Po čemu ćemo ih pamtiti
Karl Bilt (1995-1997)
Ostaće zapamćen kao prvi visoki predstavnik. Glavni zadatak švedskog diplomate je bilo učvršćivanje mira, tako da za dvije godine nije nametao zakone niti smjenjivao funkcionere.
Karlos Vestendorp (1997-1999)
Španski diplomata ostaće zapamćen po tome što je za vrijeme njegovog mandata BiH dobila izgled današnje zastave.
Volfgan Petrič (1999-2002)
Za vrijeme mandata ovoga austrijskog diplomate u BiH su pokrenute ustavne promjene i nametnut Javni RTV servis. Biće zapamćen i po sprečavanju uspostavljanja hrvatske samouprave u BiH.
Pedi Ešdaun (2002-2006)
Britanac će ostati zapamćen kao visoki predstavnik koji je nametnuo najviše zakona i smijenio najviše funkcionera iz RS. Biće zapamćen i po forsiranju reforme policije.
Kristijan Švarc-Šiling (2006-2007)
Iskusni njemački diplomata se na mjestu prvog čovjeka OHR-a zadržao svega šest mjeseci. Kritičari kažu da je svoj mandat "prespavao" ne čineći ništa, dok drugi tvrde da je prvi pokušao da ukaže povjerenje domaćim političarima. Ipak, nametnuo je zakon u vezi sa specijalnim statusom Memorijalnog centra u Potočarima.
Miroslav Lajčak (2007-2009)
Slovački diplomata je u BiH došao kao odličan poznavalac prilika na Balkanu od kojeg se mnogo očekivalo. Za vrijeme njegovog mandata riješeno je pitanje reforme policije i potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Bonskim ovlaštenjima smijenio je direktora policije RS Dragomira Andana i naredio oduzimanje dokumenata za 93 osobe sa srebreničke liste.