SARAJEVO - Tokom razgovora o reformi pravosuđa bilo bi nužno razmotriti pitanje rasterećenja rada 16 sudova u BiH, na kojima se i danas vrši registracija političkih stranaka, vođenje registra i gašenje stranaka.
Na ovu ukazuje Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije (CIK) BiH i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, koji poziva na objedinjavanje registracije stranaka u ministarstvima pravde ili u CIK BiH.
"Tako bi, primjera radi, ako se politička stranka registrira da bi se takmičila samo za Narodnu skupštinu RS ili za opštine u RS, onda bi za njenu registraciju bilo nadležno Ministarstvo pravde RS", navodi Arnautović.
Možda i značajnije pitanje jeste šta bi država, odnosno državni sistem, dobili ovim promjenama koje bi, nesumnjivo, umnogome poboljšale efikasnost rada sudova na drugim predmetima.
Arnautović pojašnjava da bi se donošenjem državnog zakona o registraciji i djelovanju političkih stranaka, prije svega, ujednačila praksa i da bi se izbjegle situacije multipliciranja, odnosno registriranja stranaka sa sličnim ili čak identičnim nazivima.
"Također bi se izbjegli apsurdi, kao što je nekada bio Depos, jer se u Banjaluci na sudu bio registrirao novi politički subjekt, koji se zvao Depos, ali su ga već činile četiri stranke, što je bio apsurd apsurda. U tom zakonu bi se, dakle, utvrdilo ko može registrirati stranku, jednaki uvjeti, pa do toga kako se stranke finansiraju i kako se gase", ističe Arnautović te sadašnji Zakon o finansiranju stranaka ocjenjuje potpuno nepotrebnim.
"Taj zakon treba da bude samo jedno poglavlje u zakonu o političkim strankama", smatra ovaj član CIK BiH.
I usitinu, u BiH su danas na snazi tri naoko jednaka, ali umnogome drugačija zakona za ista pitanja.
U FBiH je na snazi Zakon o političkim organizacijama Federacije BiH, što je stari zakon još iz socijalizma, a propisuje da je za registraciju stranke potrebno 50 punoljetnih građana. S druge strane, u RS se stranke registriraju prema Zakonu o političkim organizacijama RS, prema kojem je za registraciju potrebno 500 punoljetnih građana, a osnivači i članovi mogu biti samo državljani RS. Također, u Brčko distriktu se primjenjuje Zakon o političkim organizacijama Brčko distrikta.
Kao drastični primjer mnogih nelogičnosti, Arnautović navodi slučaj Adama Šukala i njegove dvije partije.
"On je registrirao dvije različite stranke, na dva različita suda u BiH - u Doboju stranku pod nazivom Napredna Srpska 2. maja 2013. godine, a u Banjaluci Srpsku naprednu stranku 3. juna 2010. godine. Dakle, to su potpuno neprihvatljive stvari, a govorimo samo o jednom segmentu", zaključuje on.
Mostarac Josip Muselimović, jedan od najuglednijih advokata u BiH, čija je čitava karijera bila vezana uz politiku, kaže kako apsolutno podržava ovaj vid reforme pravosuđa.
"A na koji način treba regulirati registraciju i rad stranaka - upravo onako kao u ostalim normalnim državama. Danas su nam sudovi ionako zatrpani raznim predmetima i ne vidim nikakvog razloga da se bave još izbornim i predizbornim manipulacijama", zaključuje Muselimović.