BRISEL - EU sprema novu bezbjednosnu strategiju u kojoj će važno mjesto pripasti zemljama zapadnog Balkana, koje Brisel vidi kao ključne za evropsku bezbjednost.
Proširenje sve više postaje bezbjednosno pitanje
Iako za sada ne postoji direktna veza između nove strategije i nedavno završene vojne vježbe EUFOR-a u BiH, može se vidjeti da se radi o kompatibilnom pristupu evropskoj bezbjednosti, posebno što je, kao što smo već pisali, misija EUFOR "Althea" u BiH strateški dogovor EU i NATO-a o zajedničkoj odgovornosti za bezbjednost evropskog kontinenta.
U svim ključnim evropskim dokumentima nakon početka rata u Ukrajini, proširenje se sve manje smatra pitanjem širenja demokratije, a sve više bezbjednosnom nužnošću.
U dokumentu povodom buduće evropske bezbjednosne strategije, koji je Evropski parlament objavio početkom mjeseca, posebno je ukazano na brojne nagomilane neriješene sporove u regionu.
"Tu uključujemo i teritorijalno-ekspanzionističke politike povezane s ustavnim problemima BiH i zastojem u pregovorima Beograda i Prištine o statusu Kosova. Činjenica da BiH i Srbija ne priznaju Kosovo doprinosi fragmentaciji zajedničkog bezbjednosnog prostora zapadnog Balkana na suprotstavljene blokove", navodi se u ovom dokumentu.
BiH među zemljama potpuno usklađenim sa spoljnom politikom EU
Kada je riječ o usklađenosti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, istaknuto je da su jedino Albanija i Crna Gora, kao članice NATO saveza, u potpunosti usklađene još sredinom prošle decenije, dok je Sjeverna Makedonija uskladila svoje obaveze 2020. godine, kada je riješila pitanje imena s Grčkom.
"BiH, koja ima status partnera NATO-a sa unaprijeđenom saradnjom, u potpunosti je usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU od 2024. godine. Prepoznajući ozbiljne bezbjednosne posljedice ruske invazije na Ukrajinu, ove četiri zemlje koje teže članstvu u EU su 2023. godine, na sopstvenu inicijativu, pokrenule platformu '100% usklađenosti sa CFSP-om'. Kosovo, koje zbog pitanja svog statusa nije pristupilo NATO-u, dobrovoljno se usklađuje", naveli su oni.
Srbija odbija da uvede sankcije Rusiji
Nasuprot tome, kako ističu, Srbija, koja vodi politiku vojne neutralnosti, selektivno pristupa usklađivanju, odbijajući da uvede sankcije Rusiji nakon aneksije Krima 2014. i invazije na Ukrajinu 2022. godine, kao i da se uskladi sa restriktivnim mjerama EU.
"Ograničena usklađenost Srbije sa CFSP-om, koja je u maju 2026. iznosila 63 odsto, dovela je do zastoja u njenim pristupnim pregovorima i istovremeno pokrenula intenzivnu raspravu o tome da li treba zamrznuti sredstva iz Plana rasta EU, za čije je korištenje usklađenost sa CFSP-om jedan od uslova", navedeno je.
Albanija prednjači u međunarodnim vojnim misijama
Kada je u pitanju učešće u međunarodnim bezbjednosnim vojnim misijama, u regionu opet prednjači Albanija.
"Albanija je najveći učesnik i po broju angažovanih pripadnika i po raznovrsnosti misija, a posebno se ističe raspoređivanjem oko 250 naoružanih pripadnika u vojnoj misiji NATO-a KFOR na Kosovu. Srbija je značajan učesnik u vojnim misijama UN i drugim multilateralnim misijama, posebno sa oko 180 pripadnika vojske u UNIFIL-u u Libanu, dok u misijama CSDP-a učestvuje tek marginalno. Slijede Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Moldavija, tim redoslijedom. BiH i Kosovo najmanje su aktivni u takvim misijama", navedeno je.
EUFOR testirao dolazak dodatnih snaga u BiH
Inače, kad je riječ o nedavno završenoj vježbi EUFOR-a, na sajtu Ministarstva odbrane Italije naglasili su da je glavni cilj bio testirati brzinu mogućnosti dovlačenja novih snaga u BiH u slučaju izbijanja krize.
"Procjena je obuhvatila i transport opreme i materijala. Brod 'San Giorgio' italijanske ratne mornarice morskim putem je prevezao opremu i materijal italijanske kopnene vojske, čime je omogućena provjera alternativnog i komplementarnog načina transporta u odnosu na vazdušni prevoz, radi podrške dolasku dodatnih snaga u zemlju", naveli su oni.