Aron Švebel, američki diplomata i šef Kancelarije američke ambasade u Banjaluci, ovih dana završava svoju dvogodišnju službu u gradu na Vrbasu.
Kada "podvuče crtu" i sabere sve svoje utiske, kaže da ostaje mnogo više pozitivnog što će ponijeti sa sobom.
"Jako sam impresioniran kako je grad uredan, kako je organizovan i kako je infrastruktura dobra. Recimo, od malih stvari poput činjenice da ljudi poštuju saobraćajna pravila, puštaju pješake da pređu ulicu... Sjećam se događaja u jednom restoranu, sedam dana nakon dolaska u Banjaluku. Slučajno je sa stola ispala viljuška. Iste sekunde došao je konobar s novom viljuškom. U nekim drugim mjestima u ovom regionu konobar bi nastavio pušiti cigaretu bez da se i okrene prema vama", kaže Švebel.
NE TREBA PROPUŠTATI PRILIKE
Istakao je da je tokom službe imao priliku razgovarati sa jako mnogo ljudi - od "običnih" građana pa sve do predstavnika političkih partija. Ono što se ne može izbjeći, kaže, je da i dalje mnogo ljudi ovdje razgovore sa predstavnicima američke vlade doživljava kao "kolaboracionizam" sa nekim ko ne misli RS i srpskom narodu dobro. Ističe da srpski predstavnici ne bi trebalo da propuštaju priliku da predstavnicima američke vlade objasne svoje stavove i zašto se ne slažu sa nekim politikama koji dolaze iz Sarajeva.
"Mislimo da je važno da ne bude zastupljena samo jedna strana nego da se i politička Banjaluka čuje. Većinom političari to razumiju, ali mislim da još postoje predrasude", naglasio je Švebel.
Upozorio je da ako ne razgovaraju, propuštaju priliku da utiču na američku politiku.
"Ovdje jedna grupa političara optužuje drugu grupu političara da se oni susreću sa Amerikancima. Ali istina je da se prvi možda i više sreću s nama od ovih drugih", rekao je Švebel.
NEOPHODNO KRENUTI NAPRIJED
Upitan kako ocjenjuje odnose između srpskog i američkog naroda, ističe da se često puta gubi iz vida koliko je pozitivnih stvari bilo u istoriji dva naroda.
"Amerikanci smatraju da smo kroz cijelu istoriju imali jako dobre odnose sa srpskim narodom koji su bili poremećeni tokom Miloševićeve ere i tog sumanutog perioda za vrijeme dvojca Milošević - Šešelj. Sada treba da se vratimo dobroj saradnji koju smo oduvijek imali. Ali ima još ljudi ovdje koji ne žele krenuti naprijed, koji žele nastavak tog perioda i to stvara određene teškoće", rekao je Švebel.
Dodao je da postoji mnogo pozitivnih istorijskih primjera gdje su narodi koji su imali međusobne sukobe i nesporazume iznalazili načine za kompromis.
"Recimo, Francuska i Njemačka su imale tri rata, ali odmah nakon toga krenule su da stvore institucije koje su dovele do EU. Amerika i Japan su ostvarili odličnu saradnju samo desetak, 20 godina nakon užasnog rata koji su vodili. Ovdje na Balkanu ne postoji volja da se krene naprijed, jer se ljudi idalje fokusiraju na prošlost", rekao je Švebel.
TEŠKO SHVATLJIVO ZA AMERIKANCE
Kada smo ga upitali šta bi bilo najteže za prosječnog Amerikanca da prihvati u BiH, nakon malo razmišljanja rekao je da bi Amerikanci teško shvatili koncept tri konstitutivna naroda i veliko pridavanje pažnje etničkim pitanjima.
"Dobra analogija bi možda bili ovi presedani poput 'dvije škole pod jednim krovom'. Mi se odmah podsjetimo rasizma na nekadašnjem američkom jugu i segregacije crnaca od bijelaca. Iako su to teški primjeri i ne mogu se direktno porediti oni izazivaju kod nas mnogo negativnih konotacija", rekao je Švebel.
Amerikanci bi, takođe, teško shvatili koncept političkih partija zasnovanih na etnicitetu, rasi ili religiji.
"Za Ameriku bi bilo nezamislivo da imamo partiju bijelaca i partiju crnaca, partiju Španaca i slično. Ali sa druge strane, mislim da je izazov da ljudi iz BiH objasne strancima, Amerikancima i ostalima svoje koncepte i svoje viđenje državnog uređenja", naveo je Švebel.
DEJTONSKI SPORAZUM I KOMPROMIS
Pored etničkih podjela, za koje smatra da su i dalje veliki problem, veliki izazov, po njemu, predstavlja kako postići kompromis između tri konstitutivna naroda. Na primjer, kako kaže, suviše često su pokušaji kompromisa propadali zato što bi "konkurentska" politička partija optužila drugu za "izdaju" nacionalnih interesa. Umjesto toga, kaže, ljudi bi trebalo da se podsjete Dejtonskog sporazuma i kompromisa koji je tamo napravljen.
"To je veoma važan istorijski kompromis u kojem je jedna grupa ljudi odustala od ideje centralizacije, a druga grupa odustala od nezavisnosti RS. Nastali kompromis je jedna država sa dva entiteta", istakao je Švebel.
Dodao je da je i u Americi često bilo nezadovoljnih ljevičara koji su htjeli više lijevih ideja ili desničara koji su željeli konzervativniju politiku. Ali, kako je istakao, snaga Amerike je činjenica da je postignut kompromis u kojem niko nije potpuno zadovoljan, ali svi su na kraju na dobitku.
VEZA ISTORIJE I SADAŠNJOSTI
Fascinantna mu je činjenica koliko se na Balkanu pridaje pažnje istorijskim događajima i koliko se oni dovode u vezu sa sadašnjim prilikama.
"Svi u ovoj regiji, uključujući i Srbe, imaju jako dugo istorijsko pamćenje. Recimo, 1389. godina je još svježa u sjećanju Srba", naveo je Švebel.
Kao poseban diplomatski izazov u razgovoru sa lokalnim faktorima, ističe ophođenje prema istoriji i opreznost koju treba pokazati.
"Diplomata na službi u Zagrebu ili Beogradu bi mogao slaviti neki događaj od prije sto godina da ne mora toliko voditi računa šta to znači za određenu manjinu, ali u BiH morate biti veoma svjesni toga i voditi računa kako govorite zavisno od toga s kim razgovarate, da se neko ne bi osjetio povrijeđen. To jeste veliki izazov", naglasio je Švebel.
VELIKI EKONIMSKI POTENCIJAL U BiH
Smatra da postoji mnogo ekonomskog potencijala u BiH koji bi mogao riješiti mnogo problema kada bi bio dobro iskorišten.
"Jača ekonomija bi značila više novca i bolji život za građane, a to bi, sa druge strane, dovelo do manje demagogije. Veliki autoputevi, elektroenergetski objekti i šumski asortiman jesu važni za vašu ekonomiju, ali mislim da postoji mnogo drugih stvari koje bi trebalo uraditi", rekao je Švebel.
Kao primjer, naveo je da BiH ima dobro obrazovanu radnu snagu koja je nešto jeftinija nego u nekim drugim zemljama.
"Zar ne bi ovdje mogao da bude otvoren IT centar? Da sam ja austrijski ili njemački investitor, zainteresovao bih se za ovaj region koji je relativno blizu, dobro povezan, a gdje radnici rade dobar posao za manje novca nego u Njemačkoj. Vidio sam zemlje u Africi koje rade odlične stvari. U Maroku su Francuzi otvorili centar u kojem su zaposlili na hiljade ljudi. A u toj zemlji polovina stanovništva je nepismena. U BiH ima mnogo odlično edukovanih ljudi bez posla", rekao je Švebel.
Međutim, postoje svima nama dobro poznati problemi - raširena korupcija i loše radno zakonodavstvo. Podsjeća da se ovdje mnogo govori o potrebi zaštite zaposlenih radnika, ali mnogo manje se govori o nezaposlenim koji zbog toga teško mogu da dobiju posao.
I upravo je teška ekonomska situacija ono čime je najviše razočaran.
"Teško mi je da ne izrazim razočarenje kako se sporo radi na pitanjima koja bi pomogla razvoj ekonomije. Nadam se da će pobjednik narednih izbora, bez obzira ko to bude, pokrenuti suštinske i ozbiljne reforme", zaključio je Švebel.
Biografija
Aron Švebel je rođen u Dejtonu 1974. godine, a u diplomatsku službu u Stejt departmentu stupio je 2002. godine.
Prethodno je završio studije na Fakultetu političkih nauka na Univerzitetu u Teksasu, a magistrirao na hrvatskoj spoljnoj politici.
Prije Banjaluke služio je u Crnoj Gori, Slovačkoj i Maroku, a diplomatsku karijeru nastavlja u Zagrebu.
Oženjen je Crnogorkom, s kojom ima troje djece, od kojih je dvoje pohađalo školu u Banjaluci.
Amerika želi saradnju
Vlada SAD želi da njeguje kulturnu i svaku drugu saradnju sa Banjalukom, RS i cijelom BiH, zato je i otvorila Kancelariju Ambasade u tom gradu, rekao je Aron Švebel.
"Naša diplomatska kancelarija u Banjaluci ima dva Amerikanca i nekoliko članova lokalnog osoblja. Mi smo u Banjaluci, jer želimo da razgovaramo sa mnogo ljudi u RS i Unsko-sanskom kantonu koji je u našoj jurizdikciji", rekao je Švebel.
Dodao je da u Banjaluci postoji "Američki kutak", za koji smatra da bi mogao da bude mnogo bolje iskorišten.
"Želio bih da vidim mnogo više ljudi, poput srednjoškolaca i studenata, jer ovdje imate na stotine knjiga na engleskom do kojih biste inače teško mogli doći. Ima mnogo aktuelnih magazina koje možete pročitati besplatno. Postoji mnogo događaja, jer ovdje dovodimo zanimljive ljude iz Amerike i cijelog svijeta", rekao je Švebel.