BANJALUKA - Prilikom privatizacije banjalučkog "Autoprevoza", zgrada Muzeja savremene umjetnosti RS nije ušla u vrijednost imovine tog preduzeća, a samim tim nije mogla ni biti predmet privatizacije.
Ovo je saopšteno iz Investiciono-razvojne banke RS nakon što su iz "Autoprevoza" stigle najave da će narednih dana objaviti oglas za prodaju zgrade Muzeja savremene umjetnosti RS, što je šokiralo javnost s obzirom na to da se radi o važnom kulturnom spomeniku.
Istovremeno, Pravobranilaštvo RS s Okružnim tužilaštvom iz Banjaluke i MUP-om RS intenzivno traga za originalnim ugovorom o razmjeni nekretnina između grada Banjauke i "Autoprevoza", a koji je sklopljen daleke 1979. godine i kojim se dokazuje da je Banjaluka vlasnik spornog zemljišta.
Sporno zemljište ukupne površine 22 dunuma, na kojem se nalazi i Muzej savremene umjetnosti, predmet je spora između Administrativne službe grada Banjaluka i "Autoprevoza", a prostire se od parka "Petar Kočić" do Poslovnog centra "Krajina", odnosno od Ulice Nikole Tesle do glavne gradske ulice Kralja Petra Prvog Karađorđevića, uključujući dio Vidovdanske ulice i najveći javni gradski parking.
"Ukoliko bi se u daljem postupku pred nadležnim sudovima utvrdilo da je zgrada Muzeja savremene umjetnosti u vlasništvu 'Autoprevoza', IRB RS bi primijenila član šest ugovora o prodaji 24,32 odsto državnog kapitala", saopšteno je iz IRB-a.
U saopštenju se dalje precizira da taj član glasi: "Ako se nakon zaključenja ovog ugovora vrijednost imovine preduzeća poveća po osnovu nekog ranijeg prava, za koje prodavac nije znao, jer nije bilo prikazano u programu privatizacije, niti je ušlo u ukupnu vrijednost kapitala preduzeća, kupci prihvataju obavezu da doplate razliku prodajne cijene u visini od 24,32 odsto uvećanja vrijednosti imovine."
Zbog spornog zemljišta i nekretnina koje se nalaze na tom zemljištu, grad Banjaluka pokrenuo je spor protiv "Autoprevoza". Međutim, Okružni privredni sud presudio je da je ta zemlja u vlasništvu "Autoprevoza", a nakon ove presude grad se žali Višem privrednom sudu, gdje još nije završen proces.
Slobodan Radulj, pravobranilac RS, kaže da od prodaje zgrade Muzeja savremene umjetnosti neće biti ništa te da će se do kraja boriti da zemljište pripadne gradu, jer grad i jeste stvarni vlasnik tog zemljišta s obzirom na to da je bio sporazum o razmjeni nekretnina.
"Svojski smo uradili žalbu na odluku banjalučkog Okružnog privrednog suda i očekujemo da Viši sud našu žalbu uvaži i poništi prvostepenu presudu", kazao je Radulj.
Povodom uznemiravajućih informacija da će "Autoprevoz" objaviti oglas za prodaju zgrade Muzeja savremene umjetnosti, stiglo je i saopštenje iz ove ustanove, u kojem se ističe da je ova institucija nacionalni spomenik, koji je od 1971. godine pod zaštitom države.
"Zgrada u kojoj je smješten Muzej savremene umjetnosti je vlasništvo RS i ne može biti predmet prodaje", saopšteno je iz ove institucije.
Na Muzeju savremene umjetnosti juče je istaknut i transparent "Ovaj muzej nije na prodaju!!!".
Nestao orginalni ugovor!
Sporno zemljište površine preko 22 dunuma 1968. godine od "Željeznica Jugoslavije" kupio je banjalučki "Autoprevoz" i to za potrebe izgradnje autobuske stanice. Na ovom zemljištu 77 godina ranije, odnosno 1891. godine, Austrougarska je izgradila željezničku stanicu, u kojoj je danas smješten Muzej savremene umjetnosti.
Zanimljivo je da u Banjaluci uopšte nema originala dokumenta odnosno ugovora i niti jedan pisani trag da je "Autoprevoz" vlasnik tog zemljišta. Original je pronađen u ŽTP-u u Beogradu i na osnovu ovjerene kopije Okružni privredni sud donio je rješenje u korist "Autoprevoza".
Međutim, ništa ne bi bilo sporno da grad Banjaluka 11 godina kasnije, odnosno 1979. godine, sa tada državnim preduzećem "Autoprevoz" nije zaključio sporazum o razmjeni nekretnina, koji se odnosi na dislokaciju autobuske stanice, prema kojem grad na ime zemljišta koje je danas predmet spora dodjeljuje gradsko zemljište za gradnju nove stanice u naselju Lazarevo (sadašnja nova autobuska stanica).
Ugovor, međutim nikada nije proveden u zemljišnoknjižnoj evidenciji Osnovnog suda u Banjaluci, a u Banjaluci trenutno ne postoji original ni ovog dokumenta, što i jeste najveći problem. Postoji kopija koja za Sud nije relevantna, barem u ovom postupku, međutim bilo je slučajeva kao što je "Alijagić protiv BiH" u kojima su priznavane kopije dokumenata.
Na osnovu tog ugovora o zamjeni nekretnina, "Autoprevoz" od strane grada Banjaluka dobija svu potrebnu dokumentaciju i odobrenje za izgradnju autobuske stanice, koju je na kraju izgradio.