SARAJEVO - Balkan je velika praznina na karti svijeta, u srcu Evrope i, mada geografski, civilizacijski i kulturalno pripada EU, još nije njen sastavni politički dio, konstatovali su danas u Sarajevu uvodničari panela "Balkan i Evropa", koji je organizovan u okviru međunarodne konferencije "Naša je budućnost živjeti zajedno: Religije i kulture u dijalogu".
Moderator panela, generalni direktor za proširenje u Evropskoj komisiji Stefano Sanino, govoreći o perspektivi država Balkana na njihovom putu ka EU, istakao je da je stabilnost u regionu postignuta, ali da ključne reforme još nisu provedene.
Prema njegovim riječima, Brisel najprije želi da vidi provođenje reformi u regionu, pa da tek tada počne da otvara vrata EU za balkanske države.
On je podsjetio da je EU upravo zbog država u regionu promijenila pristup u procesu evropskih integracija, otvarajući model personalizacije radi uvažavanja posebnosti svake od država.
"Pravna država i vladavina prava glavni su elementi na kojima Brisel insistira", rekao je Sanino na panelu.
Zamjenik ministra inostranih poslova BiH Ana Trišić-Babić istakla je u uvodnoj riječi da "BiH nema alternativu već da, prije ili kasnije, s obzirom na svoj geografski položaj, postane članica EU".
"Za brži napredak ka EU, BiH je potrebna stoodstotna i istinska opredijeljenost cijelog društva, a posebno snažna politička volja, koja za sada nedostaje ovoj zemlji", konstatovala je ona.
Apelovala je na domaće i evropske političare da obezbijede da se u BiH mnogo više radi sa mladim ljudima, koji treba da se upoznaju, druže i zajedno putuju.
Prodekan kardinalskog zbora u Vatikanu Rodžer Ečegeraj zahvalio je Saninu na "ohrabrujućem pogledu Brisela na proširenje EU, na novu evropsku kuću".
"Mi gledamo na kartu svijeta i vidimo Balkan kao, nažalost, ogromnu prazninu u srcu Evrope koju treba popuniti. Taj izgled Balkana treba da natjera sve Evropljane na razmišljanje zašto ovaj region ne ide brže ka EU, ka suživotu koji bi poštovao suverenitet svake nove članice", rekao je Ečegeraj.
On je poručio da Balkan zaslužuje mjesto u Uniji, jer je potreban Evropi.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović zahvalio je Briselu na razumijevanju i podršci naporima koje zemlje regiona, a posebno Crna Gora, čine u procesu evropskih integracija.
"Brisel svakoj državi daje pravednu šansu i mogućnost da na osnovu vlastitih kapaciteta bira svoj put ka EU. Za Crnu Goru veoma je važno da se kroz individualni tretman kreće ka EU, što bi trebalo da važi i za sve druge države koje streme ka Uniji", poručio je crnogorski predsjednik.
On je potvrdio da je zalaganje za pravo i pravnu državu trajni cilj i zadatak crnogorskih vlasti i društva u cjelini.
"Sa svim raznolikostima koje imamo na Balkanu treba da predstavljamo dio novih evropskih vrijednosti. Balkan više nije rizična zona za evropsku bezbjednost, ali i dalje ima probleme koji se moraju rješavati isključivo dijalogom, kako država između sebe, tako i regiona sa Briselom", rekao je Vujanović.
On je ponovio da su evropske integracije pitanje koje u Crnoj Gori ima opštu i bezrezervnu saglasnost i podršku javnog mnjenja i crnogorskog društva u cjelini.
Vujanović je pozdravio napore koje BiH čini na putu ka EU, ističući da se prilikom svakog novog dolaska ponovo uvjeri da u BiH ima sve više optimizma zasnovanog na dijalogu, kako društvenom, međureligijskom i kulturalnom, tako i političkom.
Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir naveo je da istorija na balkanskim prostorima sadrži i negativna i pozitivna iskustva, ali da BiH u tom kontekstu treba i mora da kao prednost buduće, evropske perspektive iskoristi bogatstvo različitosti.
"BiH treba da postane most na kojem će se susretati i sarađivati različite civilizacije", poručio je Budimir.
Na panelu su o izazovima, obavezama i kapacitetima evropskih integracija i međuregionalnoj saradnji govorili i potpredsjednik Parlamenta Albanije Ardjan Turku, te katolički pomoćni biskup u BiH Pero Sudar.