BANJALUKA - Zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika bilo bi dobro rješenje za BiH, dok bi međunarodno vojno prisustvo trebalo pojačati, smatra Gordon Bardoš, profesor sa Instituta Hariman na Univerzitetu Kolumbija iz Njujorka.
Bardoš je rekao da je prisustvo OHR-a postalo negativan faktor u BiH, dok bi, s druge strane, povećanje međunarodnog vojnog prisustva poslalo jak signal da je međunarodna zajednica i dalje čvrsto opredijeljena za očuvanje mira na ovim prostorima.
"Može se zaključiti da je OHR igrao korisnu ulogu u prvim godinama nakon rata, ali je u međuvremenu postao problem za BiH i mislim da je to svima jasno već izvjesno vrijeme", rekao je Bardoš nakon okruglog stola "Spoljna politika SAD na Balkanu" na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.
Na pitanje da li je odluka Narodne skupštine Republike Srpske o održavanju referenduma postigla svoj cilj, odnosno reformu pravosuđa, Bardoš je odgovorio da je tim potezom isforsirano pokretanje ovog pitanja u EU.
"Očigledno je da je posljednjih godina bilo problema u funkcionisanju pravosudnih institucija BiH i očigledno je da se niko nije bavio tim pitanjem, što moraju da učine EU i odgovorni u BiH", rekao je Bardoš.
Prema njegovim riječima, za sada je rano postavljati pitanje dalje neophodnosti referenduma, jer ono nakon dogovora predsjednika RS Milorada Dodika i visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton treba biti prepušteno domaćim političarima.
"Balkan nije od vitalnog nacionalnog interesa za SAD", smatra Bardoš, navodeći da ekonomska razmjena i trgovina sa zemljama jugoistočne Evrope nema veliki uticaj na formiranje američke spoljne politike.
On je danas, tokom predavanja na banjalučkom Fakultetu političkih nauka, istakao da zemlje jugoistočne Evrope nisu nikakva bezbjednosna prijetnja SAD, jer nemaju nuklearno oružje kojim bi mogle da prijete Americi.
Prema njegovim riječima, ovaj region predstavlja bezbjedonosni problem za Ameriku što se tiče islamističkih fundamentalista i ekstremista u ovom regionu u posljednjih 20 godina.
"Samo u tom smislu region jeste od nekog interesa za Ameriku, ali dešavanja na ovim prostorima ne predstavljaju direktnu prijetnju Americi", napomenuo je Bardoš.
On je rekao da se jugoistočna Evropa rangira relativno nisko, što se tiče američke spoljne politike, i da je njegov utisak da ljudi ovdje misle da se u Vašingtonu često razmišlja o Balkanu.
"Problemi kojima se bavi SAD nisu ciljani na Balkan, koji je tek na petnaestom mjestu američkih interesa. Vašington se bavi pitanjima Libije, Iraka, Afganistana", precizirao je Bardoš.
On je konstatovao da je svaki napredak na Balkanu proteklih godina postignut zahvaljujući ulozi Rusije, koja svoj strateški interes na ovim prostorima vidi u izgradnji naftovoda.
"Smatram da je nemoguće imati progres na Balkanu ako se opet ne uspostavi saradnja između Vašingtona, Brisela i Moskve, kakva je bila devedesetih godina 20. vijeka", dodao je Bardoš.
On je odbio teze da Amerika ima neki dugoročni plan za Balkan, ističući da bi zvanični Vašingon najviše volio da ne mora da misli o Balkanu, te istakao da je njegova kritika američke politike da je ona veoma marksistička.
"Ja smatram da etnička pripadnost i identiteti nisu suština stvari na ovim prostorima, već da je suština u materijalnim problemima", istakao je Bardoš.
Potpredsjednik Republike Srpske Emil Vlajki je nakon Bardoševog izlaganja rekao da smatra da politika SAD na ovim prostorima nije dobra.
"Zvanični političari SAD promišljaju sve i žele da naprave haos u Evropi sa svojom podrškom islamizaciji Balkana", istakao je Vlajki, dodajući da je "Amerika isplanirala i razbijanje bivše Jugoslavije".
Vlajki smatra da nije tačno da interes Amerike nisu BiH i Srbija, "jer su to jedina mjesta gdje NATO nije došao na svoje".
Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS Željka Cvijanović izrazila je zadovoljstvo zbog uspostavljanja veze banjalučkog Univerziteta sa doktorom Bardošom.
Prema njenim riječima, u tom kontekstu dobro je da se Banjaluka pokaže kao mjesto na kojem su ovakvi ljudi dobrodošli.
Predavanju koje je održano na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci o temi "Spoljna politika SAD na Balkanu", prisustvovali su studenti i profesori, te dekan ovog fakulteta Nenad Kecmanović, koji je izrazio zadovoljstvo posjetom profesora Bardoša.
Bardoš je pomoćnik je direktora Instituta Hariman pri Fakultetu za međunarodne i javne poslove na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku. On je i izvršni direktor Udruženja za studije nacionalnosti, najveće svjetske akademske organizacije koja se bavi proučavanjem nacionalizma, etničkih sukoba i njihovog rješavanja u bivšim komunističkim zemljama.
Od 1999. godine je konsultant za Balkan pri "Fridom hausu", jednoj od najpoznatijih američkih nevladinih organizacija za oblast demokratije i ljudskih prava i sloboda, gdje se prvenstveno bavi pitanjima demokratije u multinacionalnim sredinama, komparativnim istraživanjem procesa izgradnje država i nacija i ulogom islamskih fundamentalnih grupa na prostoru jugoistočne Evrope.
Kao stručnjak za Balkan objavio je brojne radove o različitim aspektima krize i posljeratnog razvoja na prostoru bivše Jugoslavije.